Aktuelno - Bosna i Hercegovina

Minić: Poboljšaćemo kvalitet života u ruralnom području

Minić je naveo da je ovogodišnji iznos agrarnog budžeta veći za gotovo 70 odsto i daje mogućnost adresiranja mnogobrojnih izazova sa kojima se suočava sektor poljoprivrede, ali i oni u vezi sa kvalitetom života u ruralnom području.

"U okviru podrške tekućoj proizvodnji cilj nam je postići što veći obuhvat korisnika i što više malih i srednjih proizvođača uvesti u sistem podrške tako što ćemo maksimalno smanjiti nivoe dostignutog obima proizvodnje za ostvarivanje prava na podršku", naglasio je Minić za Srnu.

On je kao primjere toga naveo smanjivanje uslova za premiju na ovce sa 100 ovaca na 50 ovaca, premije za junice sa tri na dvije u ravničarskom i jednu u brdsko-planinskom, za krmače sa 10 na pet, te sa 1,5 hektara pšenice na hektar.

Minić je najavio i mogućnost korigovanja gornjih limita kako bi se stimulisali i oni koji se poljoprivredom bave kao biznisom i osigurao i njihov opstanak na tržištu.

"To za naše potrošače znači redovnu snabdjevenost osnovnim životnim namirnicama. Uvešćemo i mjeru podrške po grlu, i to i za one proizvođače koji prerađuju mlijeko na gazdinstvu, proizvode sir i koji nisu u sistemu otkupa, jer dosad nisu bili obuhvaćeni podsticajnim mjerama", rekao je Minić.

Prema njegovim rječima, težište ulaganja oko 40 odsto ukupnih sredstava jesu kapitalne investicije i dugoročna ulaganja u ruralni razvoj.

"Namjera nam je povećati iznos sufinansiranja kapitalnih investicija naročito za brdsko-planinska područja, za mlade na selu, te uvrstiti sve vrste investicija koje mogu doprinijeti većoj efektivnosti proizvodnje. Takođe, pored postojećih mjera ruralnog razvoja namjeravamo ove godine donijeti i nekoliko novih mjera podrške koje će imati za cilj unapređenje tržišne infrastrukture, samozapošljavanja, razvoja preduzetništva, razvoja ruralnog turizma i drugo", naveo je Minić.

On je naveo da će biti dodatno povećana izdvajanja za mjere sufinansiranja premije osiguranja, kao i za podršku proizvodnji domaćeg sjemena, a biće podržane i sve investicije i istraživanja koja idu u pravcu primjene novih tehnologija, digitalnih alata, automatizacije radnih procesa i slično kako bi se odgovorilo na nedostatak radne snage.

Minić je istakao da na proizvodnju u sektoru voćarstva i vinogradarstva, osim vremenskih prilika (štete od mraza i grada), negativan uticaj ima i nedostatak radne snage koji se pokušava nadomjestiti što većim stepenom automatizacije radnih procesa, kao i da se preduzimaju mjere i aktivnosti u cilju prevazilaženja i poboljšanja postojećeg stanja.

On je naveo da ukupni procijenjeni obim jesenje proizvodnje u sektoru voćarstva i vinogradarstva iznosi oko 331.000 tona na 15.000 hektara (oko 1.500 gazdinstava), a da je očekivana vrijednost proizvodnje oko 200 miliona KM.

Imajući u vidu trenutno stanje u poljoprivrednoj proizvodnji, određene probleme kad je u pitanju plasman proizvoda i cijene repromaterijala, Minić je naveo da su Vlada RS i Ministarstvo poljoprivrede preduzeli mjere radi prevazilaženja i poboljšanja postojećeg stanja.

"Osim redovnih mjera podrške, koje se realizuju kroz otkup voća, podršku investicijama u zasnivanje novih zasada, protivgradnu mrežu, sisteme za navodnjavanje i drugo, za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju iz Kompenzacionog fonda Republike Srpske odobreno je i isplaćeno dodatnih milion KM", rekao je Minić.

Naveo je da je, kada je riječ o planovima za ovu godinu, nakon uspješne realizacije prethodnog kredita, Evropska investiciona banka odobrila novi kredit za projekte zaštite od poplava u Republici Srpskoj u iznosu od 19 miliona evra.

Minić je precizirao da će tim kreditom biti finansirani projekti sanacije dijela korita rijeke Vrbas u Banjaluci, sanacija rijeke Miloševice u Prijedoru, sanacija crpnih stanica pored rijeke Save, početak izgradnje Drinskog nasipa u Semberiji i druge mjere.

"Takođe, neke mjere biće finansirane u okviru Programa integralnog razvoja koridora rijeka Save i Drine putem Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata u ukupnom iznosu od oko 30 miliona evra. Sa tim sredstvima biće finansirana regulacija dijela vodotoka Vrbasa u Banjaluci, rekonstrukcija vodotoka Gomjenice u Prijedoru, rekonstrukcija Glavnog obodnog kanala u Bijeljini i još neke mjere", naveo je Minić.

On je podsjetio da je resorno ministarstvo sa Javnom ustanovom "Vode Srpske" u proteklom periodu, a naročito nakon velikih poplava iz 2014. godine, obezbijedilo više od 250 miliona KM finansijskih sredstava i uložilo maksimalne napore da vodozaštitne objekte rehabilituje, dogradi i dovede u stanje da se obezbijedi visok nivo zaštite stanovništva i privrede i značajno smanje rizici od poplava u Republici Srpskoj.

"U prošloj godini Vlada Srpske je obezbijedila 1.664.661 KM za sanaciju pristupnih puteva na Savskom nasipu na području grada Gradiške, 3.107.754 KM za hitnu sanaciju i rekonstrukciju zaštitnih vodnih objekata na teritoriji gradova Banjaluke, Prijedora, Gradiške, Laktaša i opštine Srbac, kao i 6.700.000 KM za nastavak čišćenja melioracione mreže na dijelu teritorije poplavnog područja Dubičke ravni, Lijevča polja i Nožičko-srbačke ravni, odnosno teritoriji grada Gradiška", naveo je Minić.

Tu spada i 1.500.000 KM za rekonstrukciju elektroenergetskih objekata i crpnih stanica na slivu rijeke Save, 500.000 KM za čišćenja korita rijeke Drine i sanacije ruševnih obala na području grada Bijeljine, 1.204.081 KM za sanaciju i čišćenja Zapadnog lateralnog kanala u opštini Modriča, 652.069 KM za regulacije rijeke Vrelo u opštini Čajniče, te 750.000 KM za hitnu sanaciju štete nastale nakon poplava na području Kozarske Dubice", istakao je Minić.