lobalna tržišta dionica prošle su godine odradila svoju najgoru godinu od financijske krize 2008. nakon borbe središnjih banaka da ukrote inflaciju i rata u Ukrajini koji su potresli tržišta kapitala.
MSCI All-World indeks
udjela razvijenih i tržišta u nastajanju izgubio je gotovo petinu svoje
vrijednosti u 2022., a burze od Wall Streeta do Šangaja i Frankfurta
zabilježile su značajne gubitke. Tržišta obveznica također su prošla kroz razdoblje naglog pada:
prinos na američke 10-godišnje trezorske obveznice, globalna mjera
dugoročnih troškova zaduživanja, porastao je na 3,8 posto s oko 1,5
posto na kraju prošle godine — najveći godišnji dobitak od 1960-ih
godina prošlog stoljeća. Rast američkog dolara od 9 posto u odnosu na košaricu od pola tuceta
velikih konkurentskih tržišta dodatno je pritiskao mnoga tržišta.
Gospodarstva u razvoju posebno su teško pogođena, budući da se često
zadužuju u dolarima, a mnogi ključni uvozi, poput sirove nafte, cijene
se u američkoj valuti. Mračna godina za financijska tržišta nastupila je nakon što su
središnje banke, predvođene američkim Fedom, povećale troškove
zaduživanja u pokušaju da ukrote najgoru inflaciju u desetljećima. Brzi
rast kamatnih stopa diljem svijeta zadao je posebno težak udarac mnogim
brzorastućim tvrtkama koje su napredovale dok su središnje banke i vlade
pružale bujicu poticaja za podršku globalnom gospodarstvu tijekom krize
izazvane koronavirusom 2020. Tesla, proizvođač električnih automobila, prošle je godine izgubio
gotovo dvije trećine svoje vrijednosti, dok su dionice proizvođača
čipova Nvidia pale 50 posto. Dionice američkih tehnoloških divova Applea
i Microsofta pale su gotovo 30 posto, dok su dionice Alphabeta, matične
tvrtke Googlea, pale gotovo 40 posto, a vlasnik Facebooka Meta pao je
64 posto. Sve u svemu, američki S&P 500 ove je godine pao za 19 posto, dok
je Nasdaq usmjeren na tehnologiju pao za 33 posto. Kineska tržišta
dionica također su pretrpjela udarac jer je gospodarstvo poremećeno
strogim mjerama vezanim uz Covid, a zemlja se sada bori s velikim valom
infekcija dok se ponovno otvara. Indeks dionica CSI 300 u Šangaju i
Shenzhenu pao je 22 posto u lokalnoj valuti i 28 posto u dolarima.
Indeks MSCI Europe u dolarima je pao za približno 16 posto, au eurima za
11 posto. Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu u veljači dodatno je
zakomplicirala sliku za ulagače, prekinuvši lance opskrbe ključnim
sirovinama i potaknuvši ionako jaku inflaciju. Robe su bile među
rijetkim dobitnicima na svjetskim tržištima ove godine, s indeksom
S&P GSCI koji je porastao za 7 posto, dok su cijene energije i
poljoprivrede zabilježile snažan rast. Londonski indeks FTSE 100, u kojem su dobro zastupljene energetske,
rudarske i farmaceutske tvrtke koje su bolje prošle u ovogodišnjoj
tržišnoj promjeni, ove je godine blago porastao. Intenzitet prošlogodišnjih tržišnih promjena naglašava opseg promjene
režima s kojom se suočavaju globalni ulagači, koji su se navikli na
niske kamatne stope otkako su središnje banke uvele hitne monetarne
mjere za potporu globalnom gospodarstvu tijekom financijske krize 2008. i
pandemije koja je uslijedila nakon dvanaest godinama kasnije. Više kamatne stope smanjuju privlačnost ulaganja u financijske
instrumente kao što su dionice i rizičniji dugovi, budući da ulagači
mogu zaraditi bolje povrate u gotovini ili iznimno sigurnoj imovini kao
što su američke, njemačke ili japanske državne obveznice. Budući da više
kamatne stope znače skuplje zaduživanje, one također vrše pritisak na
širu ekonomiju pooštravanjem financijskih uvjeta za poduzeća i
kućanstva.