Na Ljubljanskoj borzi još nas nekoliko tjedana dijeli od sezone objava poslovnih rezultata. Domaća burza ove je godine ojačala preko deset posto.
To je bolje od većine
svjetskih burzi i više od inflacije u Sloveniji i eurozoni. Tom prinosu
na domaće dionice potrebno je dodati i ovogodišnje isplaćene dividende,
što predstavlja dodatnih, približno pet posto, prinosa. Domaće tržište u
posljednjih deset godina, zajedno s isplatama dividendi, ostvaruje
godišnji prinos veći od 12%. Unatoč visokom rastu dionica domaćeg tržišta u posljednjem
desetljeću, koje su obuhvaćene indeksom SBITOP, domaće tržište ostaje
povoljno, možda čak i najpovoljnije, u odnosu na vlastito poslovanje i
razvijena tržišta te tržišta u regiji. S vrijednošću 8 P/E omjer SBITOP
indeksa gotovo je upola niži od P/E omjera njemačkog DAX indeksa koji
iznosi 16. Zbog nižih cijena dionica kompanija u sastavu indeksa SBITOP,
dividendni prinos domaćeg dioničkog indeksa znatno je veći. Trenutno
iznosi oko 6 posto za SBITOP, dok je očekivani dividendni prinos za
njemački DAX oko 2,8 posto. Možemo očekivati da će se dobro poslovanje ključnih domaćih burzovnih
društava nastaviti iu narednom desetljeću, što će održati pozitivan
sentiment ulagača na domaćem tržištu. Tako kruna domaćih ulaganja, koja
trenutno uključuje Krku, Luku Koper, Petrol i NLB, ostaje zanimljiva iu
budućnosti. Ovaj buket definitivno ima svoje mjesto u širem
investicijskom portfelju investitora s normalnom sklonošću riziku.
Domaće tržište i dalje se smatra jednim od najmanje zaduženih u regiji i
šire. Što se tiče poslovnih perspektiva i usporedbe s kompanijama iz
inozemnog sektora, također je jedno od najpovoljnijih burzi koje donosi
visoke dividende. Pritom vrijedi spomenuti i relativno pozitivna makroekonomska
očekivanja Ureda za makroekonomske analize i razvoj (UMAR) koji u
jesenskoj prognozi za iduće godine predviđa nešto veći rast BDP-a: 2,8
posto za 2024. i 2,5 posto za 2025. godinu. U svjetlu postupnog
povećanja inozemne potražnje, očekuje povećanje izvoza, jačanje rasta
dodane vrijednosti u prerađivačkim djelatnostima, te nastavak rasta
razmjene usluga. Za 2024. godinu UMAR također predviđa dodatno smanjenje
stope nezaposlenosti i rast investicija od 5,5 posto, što će biti
potaknuto sanacijom i obnovom nakon nedavnih poplava te porastom
korporativnih ulaganja u opremu i strojeve.