Za nama je prva polovica 2019. godine u kojoj je slovenski burzovni indeks SBITIOP dobio 10 posto vrijednosti. Usporedbe radi, indeks STOXX Europe 600, koji se sastoji od 600 najvećih europskih tvrtki, porastao je 13,2 posto. Prinos slovenskog indeksa usporediv je s hrvatskim i austrijskim indeksom, dok je talijanski indeks bio najbolji u regiji. Kada se uspoređuju omjeri vrednovanja, koji nam govore koliko je skupo ili na primjer određeni indeks ili udio, nalazimo da je indeks SBITOP u regiji najjeftiniji. Omjer između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti (P / B omjer) za domaći indeks iznosi 0,93, dok je za Hrvatsku i talijanski 1,10, a mađarski indeks 1, 35. Za usporedbu, možemo spomenuti da je omjer P/B za američki S&P 500 indeks 3,41, a za njemački DAX indeks 1,55. Europske tvrtke tradicionalno su "podcijenjene" u odnosu na usporedive američke tvrtke.
Za nama je prva polovica 2019. godine u kojoj je slovenski burzovni indeks SBITIOP dobio 10 posto vrijednosti.
Usporedbe radi, indeks STOXX Europe 600, koji se sastoji od 600 najvećih europskih tvrtki, porastao je 13,2 posto. Prinos slovenskog indeksa usporediv je s hrvatskim (9%) i austrijskim indeksom (7%), dok je talijanski indeks bio najbolji u regiji (15%).
Kada se uspoređuju omjeri vrednovanja, koji nam govore koliko je skupo ili na primjer određeni indeks ili udio, nalazimo da je indeks SBITOP u regiji najjeftiniji. Omjer između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti (P / B omjer) za domaći indeks iznosi 0,93, dok je za Hrvatsku (indeks CRO) i talijanski (FTSEMIB indeks) 1,10, a mađarski indeks 1, 35. Za usporedbu, možemo spomenuti da je omjer P / B za američki S&P 500 indeks 3,41, a za njemački DAX indeks 1,55.
Europske tvrtke tradicionalno su "podcijenjene" u odnosu na usporedive američke tvrtke.
Nekoliko je razloga za to, a jedan od njih svakako je da SAD izdvaja mnogo veći dio sredstava namijenjenih za mirovinsku štednju u vlasničke vrijednosne papire nego u Europi, gdje mirovinski fondovi, u kojima je većina sredstava za mirovine, uglavnom ulažu u obveznice. Ipak, vidimo da je među navedenim indeksima ispod slovenskog indeksa SBITOP s omjerom P / B. Razlozi za najnižu vrijednost koju je postigao slovenski burzovni indeks u ovoj skupini svakako su nekoliko.
Među njima su najvjerojatnije relativno manja vidljivost domaćeg tržišta među stranim ulagačima i visoko sudjelovanje države u vlasništvu nekih većih poduzeća kod nas, što može utjecati na način financiranja poduzeća i njihovu strategiju, koja može ili ne mora uvijek biti usmjerena isključivo na maksimiziranje profita. Dakako, nešto niža relativna tržišna procjena domaćeg indeksa također utječe na marže slovenskih poduzeća.
Tako je EBITDA marža prema podacima Bloomberga 9,04 za indeks SBITOP, dok je za hrvatski i talijanski indeks 18,13 i 17,07. Neto marža za indeks SBITOP iznosi 4,66, dok je za sve indekse susjednih zemalja viša (Hrvatska 7,08, Italija 5,7, Mađarska 10,97, Austrija 9,06).
Unatoč trenutačno nešto nižim maržama domaćih poduzeća, analitičari Ilirike procjenjuju da je indeks SBITOP još uvijek malo podcijenjen. S obzirom na dobru makroekonomsku situaciju u zemlji i prognoze gospodarskog rasta u Sloveniji s povoljnom politikom Europske središnje banke, možemo očekivati dobre rezultate u budućnosti slovenskih poduzeća. To će vršiti pozitivan cjenovni pritisak na vlasničke vrijednosne papire domaćih tvrtki u ovoj i idućoj godini.