Berze - Slovenija

Sjajna godina za Ljubljansku burzu, NLB najveća dobitnica

NLB se ove godine ističe s povratom od 35,88% i iznimno niskim trenutnim P/E omjerom čak manjim od pet, što ukazuje na vrlo atraktivnu procjenu, čak i prema svjetskim standardima.

Telekom Slovenije (s isplatom dividende) i Petrol također su imali visoke prinose od 22,7 odnosno 22,32 posto i imaju trenutne P/E omjere ispod deset, dok je Sava osiguranje grupa (Sava Re) imala prinos od 21,43 posto i P/E. omjer sedam. Cinkarna Celje (s isplatom dividende) i Krka ostvarile su prinose oko 19, Luka Koper 11,46 posto uz P/E omjer devet.

U usporedbi s globalnim Bloomberg World indeksom s P/E omjerom od 20,8, domaće tržište dionica, gdje SBITOP P/E indeks ima omjer osam, nudi atraktivne investicijske prilike s nižim procjenama te stabilno i profitabilno poslovanje, privlačeći i domaće i stranim ulagačima koji traže stabilnost i profitabilnost uz manji financijski rizik

Ove godine SBITOP se može pohvaliti rastom od 20%, računajući i isplatu dividende, što je bilo dosta izvanredno u usporedbi s manje izraženim rastom drugih svjetskih tržišta, poput Nasdaqa i S&P 500 s oko 12% (mjereno u eurima) i njemački DAX s deset posto.

Uz manju likvidnost, između ostalog, sektorski sastav utječe na nižu cijenu domaćeg indeksa, jer u njemu, primjerice, nema tvrtki iz tehnološkog sektora, koje imaju visoka očitanja P/E pokazatelja na globalnim tržištima. . Niže cijene dionica kompanija iz indeksa SBITOP u odnosu na njemački DAX znače da domaći indeks dionica ima značajno veći očekivani dividendni prinos. To za SBITOP, prema podacima Bloomberga, trenutno iznosi 7,2 posto, dok njemački DAX ima očekivani dividendni prinos od tri posto.

Tržišta dionica trenutačno su u stabilnom stanju budući da je inflacija umjerena, zaposlenost je visoka, tvrtke su profitabilne, a niže kamatne stope obećavaju povoljnije financijske uvjete za tvrtke i pojedince, što će nastaviti koristiti dionicama. Europska središnja banka (ECB) već je prošli tjedan snizila ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.

U vrijeme visokih kamata domaćim je tvrtkama vrlo dobro da se ne zadužuju preskupo, a dobro je da su tvrtke domaćeg burzovnog indeksa nisko zadužene. Međutim, nije svugdje tako. Mnoge europske tvrtke suočavaju se s poteškoćama u refinanciranju, budući da mnogi zajmovi s niskim kamatama zaključani tijekom kvantitativnog popuštanja između 2015. i 2018. dospijevaju 2024. i 2025. ECB je svakako svjestan opasnosti predugog držanja visokih kamatnih stopa. Tako da ove godine možemo očekivati daljnje snižavanje kamata u Europi, ali iu SAD-u. To će pak povećati tečajeve burze.