Berze - Hrvatska

Span izlazi na burzu kako bi mogao financirati nove akvizicije

Potvrdio je to jučer na prigodno nazvanom panelu "Show me the money" na najvećoj hrvatskoj IT konferenciji Windays20 suosnivač, direktor i pojedinačno najveći suvlasnik Spana Nikola Dujmović. Drži 35,71 posto dionica tvrtke. Drugi najveći dioničar je sam Span, koji je lani isplatio jednog od suvlasnika i u trezoru raspolaže se 34,57 posto vlastitih dionica, a koje može ponuditi ulagačima, čak bez potrebe da emitira nove dionice.

U naizgled kontradiktornoj izjavi Dujmović je prvo naglasio kako želi skupiti kapital na financijskom tržištu da bi se mogao kroz akvizicije izravno proširiti na zapadna tržišta, poput njemačkog, a zatim dodao da zbog velikog pritiska koji to stvara na organizaciju i nije sklon raditi nova preuzimanja. No, po svemu sudeći, nije sklon samo onim preuzimanjima koja bi uključivala izravno organizacijsko povezivanje kompanija. Span je, inače, iznimno aktivan u preuzimanjima. No, koliko je moguće, preferira da takve tvrtke ostanu polunezavisne, odnosno tvrtke kćeri.

"Vani gledamo da osvojimo veća tržišta. Kada ste iz Hrvatske, u Njemačkoj ne možete dati oglas da vam se jave ljudi, jer neće doći raditi kod vas. Morate nešto postojeće tamo preuzeti da biste ušli na to tržište. Planiramo izaći na tržište kapitala da bismo mogli financirati upravo to", kaže Dujmović.

Međunarodno širenje

Iako tvrtka od 2008. najavljuje da bi mogla izaći na burzu, sve do prije tri godine nije po tom pitanju napravila ništa formalno. Onda je prvo ušla u Elit program Londonske burze, a potom sudjelovala na promociji ZSE-ova Progress Marketa. Ubrzo je postala meta preuzimanja. Navodno je tvrtku htio kupiti Hrvatski telekom. Lani je Dujmović otišao korak dalje. U prosincu 2019. Span se preoblikovao u dioničko društvo. Tada se u branši pričalo da planira izaći na Zagrebačku burzu na ljeto 2020. No, zbog korone izglednije je da je taj plan odgođen za ljeto 2021. Tvrtka se, unatoč svemu, i praktično nastavila pripremati za to. Prije manje od mjesec dana u njezin Nadzorni odbor ušli su bivši vlasnik IN2 grupe Ante Mandić i direktor i suvlasnik kompjutorskog mjesečnika BUG Aron Paulić. Obojica kao promatrači, ne i suvlasnici.

Span je na Fini prijavio za 2019. konsolidirani prihod od 472,4 milijuna kuna, što je 19,8 posto više nego godinu prije. Neto dobit ostala je približno ista, 9,4 milijuna kuna. Lani je za R&D izdvojila 1,9 milijuna kuna. Grupa Span broji 500 zaposlenika. U ovoj godini planirala se širiti, i to najviše u Sloveniji, Velikoj Britaniji, SAD-u, Azerbajdžanu i Ukrajini, gdje već ima urede. Lani je društvo zatvorilo ured u Češkoj, a otvorilo ga u Švicarskoj. Pokušalo je i kroz vlastiti ured proširiti poslovanje u Njemačku.

Usitnjavanje IT industrije

"Kupovali jesmo, ali akvizicije su problem zbog miješanja kultura. Zato kad smo kupovali Recro-Net učinili smo to tako da su oni znali da kupujemo prilike i tržište te je zato od 35 ljudi njih 30 otišlo u godini nakon kupnje. Kupili smo i InfoCumulus, a i nedavno smo razmišljali o jednoj kupnji, ali nismo mogli pronaći dobrog kandidata", kaže Dujmović. Navodi da bi u Hrvatskoj trebalo biti više okrupnjavanja, a ono što se događa u IT industriji je startupizacija i usitnjavanje. Ističe da je danas prosječna veličina IT tvrtke na razini 4-5 zaposlenika.

Maja Brkljačić, voditeljica razvoja Algebra Laba, kaže da je trend rasta broja startupa i da istraživanja pokazuju da će ova godina biti rekordna po investicijama u startupe u Europi. "Mnogo se timova prijavljuje inkubatorima i akceleratorima te smo i sami na prijavama na zadnju generaciju kod nas primili čak 110 prijava za deset slobodnih mjesta", kaže Brkljačić. Luka Abrus, suosnivač i direktor Fivea, kaže da su oni planirali raditi sa startupima kroz vlastiti startup inkubator u koji su planirali uložiti 100.000 eura, ali su od toga odustali. Five, koji ima 250 zaposlenika, sad je fokusiran isključivo na jačanje vlastitih usluga.

"Čudimo se što nam Kinezi rade Pelješki most, a posvuda se sve usitnjava. Trebamo shvatiti da tisuću obrtnika ne može napraviti Pelješki most te da će u ovakvim uvjetima velike infrastrukturne projekte raditi netko drugi.

To ne znači da sam protiv startupa, ali startupi trebaju biti disruptivni, a ne plaćati plaće od 3000 kuna i tražiti kako utajiti porez", zaključuje Nikola Dujmović.