Berze - Bosna i Hercegovina

Zaduženja države diktiraju promet bh. berzi

Pokazuju ovo podaci sa ove berze, prema kojima je ukupan dosadašnji promet ove godine iznosio 365.160.978 KM.

U Banjalučkoj berzi su istakli da su na tržištu hartija od vrijednosti značajno uvećane aktivnosti tokom 2020. godine te da je ostvaren ukupan promet u iznosu od 734.019.198 KM, što predstavlja rast od 55,47 odsto u odnosu na 2019. godinu. Kao jedan od razloga ovakvih rezultata na Banjalučkoj berzi navode da su najveći uticaj imale javne ponude obveznica i trezorskih zapisa Republike Srpske.

"Redovan promet iznosio je 120.285.554 KM i veći je za 39,32 odsto u odnosu na 2019. godinu", kazali su u Banjalučkoj berzi. Kada je riječ o ovoj godini, na Sarajevskoj berzi je u prvih šest mjeseci 2021. godine ostvaren prihod u iznosu od 276.626.537 KM.

Kako su u Sarajevskoj berzi naveli za "Nezavisne novine", tokom 2019. godine ostvaren je profit od 430.924.473 KM, dok je u toku 2020. godine profit bio veći za više od 110 miliona KM i iznosio je 541.031.721 KM.

Branko Kecman iz "Advantis brokera" u razgovoru za "Nezavisne novine" potvrdio je da je razlog ovakvog stanja na berzama činjenica da je tokom 2020. godine bilo više državnih obveznica, što znači da se država iz nekog razloga više zaduživala. Dodao je da na berzama u BiH nemamo veliki broj akcija kompanija kojima se aktivno trguje.

"Značajno je da nemamo više investicionih fondova, što je dosta uticalo na smanjenje prometa", rekao je Kecman. Istakao je da za bolje poslovanje bh. berzi, kao prvo, treba omogućiti razvoj kratkoročnih hartija od vrijednosti, kako bi kompanije koje su društvo sa ograničenom odgovornošću shvatile značaj berze.

"Pored toga, potrebno je promovisati radničko akcionarstvo te raditi na unapređenju kvaliteta poslovanja državnih kompanija koje su listirane na berzama", kazao je Kecman.

Protekli period, inače, obilježio je i odlazak više kompanija sa berzi.

Kada je riječ o kompanijama koje su napustile berzu u periodu od posljednje tri godine, na Sarajevskoj berzi su naveli da je isključeno 21 privredno društvo, dok su u Banjalučkoj berzi naveli da su 22 akcije kompanija delistirane u istom periodu.

Kako su za "Nezavisne novine" naveli u Sarajevskoj berzi, u 10 slučajeva do isključenja došlo je zbog promjene oblika organizovanja društava iz dioničkog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću.

"U 11 slučajeva Sarajevska berza isključila je vrijednosne papire emitenata koji su kumulativno ispunjavali uslove kao što je da se predmetnim vrijednosnim papirima u periodu od 12 mjeseci nije obavila niti jedna trgovina, emitent vrijednosnih papira nije bio u ST-3 subsegmentu slobodnog tržišta duže od 12 mjeseci", naveli su u Sarajevskoj berzi, dodajući da, pored navedenih, razlog za delistiranje kompanije jeste i otvaranje likvidacionog postupka nad emitentom.

Kako su naveli u Banjalučkoj berzi, oko 70 odsto akcija koje su delistirane su akcije privrednih društava koja su promijenila pravnu formu u društvo sa ograničenom odgovornošću ili zatvoreno akcionarsko društvo.

"Ostatak delistiranih emitenata su emitenti za koje je okončan postupak stečaja ili likvidacije", kazali su u Banjalučkoj berzi.