Slovenska središnja banka smanjila je u svom redovnom polugodišnjem izvješću prognozu rasta društvenog proizvoda u ovoj godini s travanjske procjene od 1,8 posto na 1,3 posto. Procjena rasta BDP-a smanjena je zbog stalnog pogoršanja prilika u međunarodnom poslovnom okolišu, osobito u zemljama u koje slovenska poduzeća najviše izvoze, te zbog smanjene domaće potražnje. Slovenska središnja banka prognozira da će rast BDP-a u 2012. godini biti 1,7 posto, a u 2013. iznad dva posto. U 2010. godini rast slovenskog BDP-a iznosio je 1,4 posto. Sredinom prošlog mjeseca procjenu slovenskog gospodarskog rasta u ovoj godini smanjio je i vladin ured za makroekonomske analize (UMAR), s proljetnih 2,2 na 1,5 posto. Sloveniji su neophodno potrebne strukturne reforme, osobito promjene u regulativi radnog zakonodavstva, te javnog zdravstva i mirovinskog sustava, ali isto tako i financijska konsolidacija, odnosno smanjenje javnog duga i proračunskog deficita kako bi brže izašla iz krize jer je riječ o povezanim pitanjima.
Slovenska središnja banka smanjila je u svom redovnom polugodišnjem izvješću prognozu rasta društvenog proizvoda u ovoj godini s travanjske procjene od 1,8 posto na 1,3 posto.
Kako je rečeno u utorak prilikom predstavljanja izvješća na konferenciji za novinare u Banci Slovenije, procjena rasta BDP-a smanjena je zbog stalnog pogoršanja prilika u međunarodnom poslovnom okolišu, osobito u zemljama u koje slovenska poduzeća najviše izvoze, te zbog smanjene domaće potražnje. Slovenska središnja banka prognozira da će rast BDP-a u 2012. godini biti 1,7 posto, a u 2013. iznad dva posto. U 2010. godini rast slovenskog BDP-a iznosio je 1,4 posto.
Sredinom prošlog mjeseca procjenu slovenskog gospodarskog rasta u ovoj godini smanjio je i vladin ured za makroekonomske analize (UMAR), s proljetnih 2,2 na 1,5 posto.
Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec izjavio je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja izvješća da su Sloveniji neophodno potrebne strukturne reforme, osobito promjene u regulativi radnog zakonodavstva, te javnog zdravstva i mirovinskog sustava, ali isto tako i financijska konsolidacija, odnosno smanjenje javnog duga i proračunskog deficita kako bi brže izašla iz krize jer je riječ o povezanim pitanjima.