Glavni ekonomisti šest najvećih banaka u Hrvatskoj u ovoj godini u prosjeku očekuju pad realnog BDP-a od 0,2 posto. Njihove prognoze kreću se u rasponu od blagog plusa, za 0,5 posto, do pada za 1,5 posto, objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u publikaciji HUB - Analiza Izgledi, u kojoj ekonomisti iznose osobne poglede i stavove. Najpesimističniji ekonomist predviđa pad realnog BDP-a za 1,5 posto i prosjek je u minusu upravo zbog te prognoze. Još dvojica se kreću u negativnoj zoni, ali vrlo blizu nule (minus 0,4 posto), jedan je točno na nuli, a dvojica u blagom plusu (0,5 posto). Bez obzira na razlike u očekivanjima kretanja BDP-a, ni jedan od šest ekonomista koji su sudjelovali u anketi provedenoj u siječnju, u ovoj godini se ne očekuje oporavak na tržištu rada.
Glavni ekonomisti šest najvećih banaka u Hrvatskoj u ovoj godini u prosjeku očekuju pad realnog BDP-a od 0,2 posto. Njihove prognoze kreću se u rasponu od blagog plusa, za 0,5 posto, do pada za 1,5 posto, objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u publikaciji HUB - Analiza Izgledi, u kojoj ekonomisti iznose osobne poglede i stavove.
Najpesimističniji ekonomist predviđa pad realnog BDP-a za 1,5 posto i prosjek je u minusu upravo zbog te prognoze. Još dvojica se kreću u negativnoj zoni, ali vrlo blizu nule (minus 0,4 posto), jedan je točno na nuli, a dvojica u blagom plusu (0,5 posto), navode iz HUB-a.
U HUB-u ističu da bez obzira na razlike u očekivanjima kretanja BDP-a, ni jedan od šest ekonomista koji su sudjelovali u anketi provedenoj u siječnju, u ovoj godini ne očekuje oporavak na tržištu rada. Stoga bi najprecizniji zaključak na temelju svih očekivanja ekonomista banaka glasio: čak i ako se u 2013. ostvari rast, on neće biti dovoljan da popravi stanje na tržištu rada pri čemu će stopa nezaposlenosti (prema metodologiji Međunarodne organizacije rada) i dalje rasti i vjerojatno završiti godinu između 15,5 i 16,5 posto, naglašavaju iz HUB-a.
Promotre li se promjene BDP-a po sastavnicama, pozitivan doprinos očekuje se od izvoza (rast za 0,5 posto) i investicija (rast za 3,1 posto), a negativan od osobne potrošnje (pad za 1,3 posto) i izdataka države (minus 0,6 posto).