Ekonomija - Hrvatska

BDP u četvrtom kvartalu zabilježio pad od 2,5%

Ako je suditi prema svježim podacima Državnog zavoda za statistiku, najgore je definitivno iza nas.

Ali opet - to smo već odavna znali, nakon što je u drugom kvartalu prošle godine evidentirana kontrakcija BDP-a od 6,3%, ponudivši makar i neznatno poboljšanje u odnosu na prethodni kvartal, kada je zabilježen od rekordnih 6,7%. Najnovije pak brojke, a riječ je o preliminarnoj procjeni držanih statističara, pokazuju kako je intenzitet kontrakcije ponovo smanjen, te je u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio pad od 2,5%, što je, koliko god to paradoksalno zvučalo, najbolja brojka u posljednje vrijeme. Točnije, u posljednjih godinu dana, otkako je domaće gospodarstvo počelo tonuti poput sidra.

Potonja je brojka znatno ispod inicijalnih procjena domaćih analitičara koji su prije nekoliko mjeseci svoja očekivanja fiksirali daleko dublje na negativnom teritoriju, predviđajući kontrakciju BDP-a između 2,5% i 4,5%. Međutim, netom objavljeno izvješće gravitira ka donjoj granici ažuriranih prognoza analitičara, od kojih neki nisu krili svoje razočaranje svježim brojkama, ponavljajući konstataciju koju smo već imali prilike čuti, a koja ne nudi previše temelja za optimizam vladajućih struktura, najavljujući pozitivne stope gospodarskog rasta tek krajem tekuće godine. A time se ujedno i produžava agonija kroz koju prolazi domaće tržište rada, gdje promjena (negativnog) trenda obično šest do devet mjeseci kasni za trendom u kategoriji BDP-a.

Obzirom da preliminarna procjena od strane DSZ-a ne nudi nikakve detalje, potpuniju statističku sliku zbivanja u prvom kvartalu ove godine dobit ćemo tek kroz mjesec dana, no ključne karakteristike ekonomske aktivnosti u zemlji ionako se jasno naziru - slabašna domaća potrošnja, koja i dalje igra ulogu ogromnog utega u kontekstu kretanja BDP-a, ali istodobno ima i pozitivan efekt na vanjskotrgovinsku bilancu, koja se ponešto popravila ponajprije zahvaljujući padu uvoza. Izvoz u prvom kvartalu doista jest zabilježio zamjetan rast, no riječ je prije svega o povećanim prihodima u sektoru brodogradnje, od koje ne treba očekivati kontinuirano pozitivan doprinos tijekom cijele godine.