Ekonomija - Hrvatska

BDP u trećem tromjesečju pao 0,5 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je u srijedu svoju prvu procjenu o realnom padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani za 0,5 posto.

U privitku članka donosimo Prezentaciju s održane konferencije za novinare u povodu objave procjene tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje 2014.

BDP za treće tromjesečje ove godine ne razlikuje se od prve procjene objavljene 28. studenog, odnosno, BDP je u trećem tromjesečju 2014. realno manji za 0,5 posto u odnosu na isto tromjesečje 2013., istaknuo je na konferenciji za novinare ravnatelj DZS-a Marko Krištof.

Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem je tromjesčju u odnosu na isto razdoblje lani realno manja također za 0,5 posto.

Sezonski prilagođeni BDP je jednak kao i u prethodnom kvartalu, odnosno, stopa je nula, dok je u odnosu na isto tromjesečje lani realno manji za 0,6 posto, kazao je Krištof.

Promatrano po djelatnostima glavni su razlozi pada BDP-a smanjenje obujma u djelatnosti graditeljstva, zatim u poljoprivredi koja je ove godine, napominje Krištof, diljem Europe bila u dosta lošem stanju, naročito je bio slab urod maslina i grožđa. Jedan od glavnih razloga za pad je i smanjena proizvodnja energije i to prvenstveno uzrokovana smanjenom potražnjom tijekom ljeta i to ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama okruženja, rekao je.

Najveći je pak doprinos rastu ostvaren je u prerađivačkoj industriji.

Statistički podaci po komponentama pokazuju da je doprinos domaće potražnje BDP-u bio negativan, za 1,6 postotnih bodova, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio pozitivan, za 1,1 postotni bod.

Među sastavnicama domaće potražnje najveći negativan doprinos imao je pad izdataka za potrošnju kućanstava za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Izdaci za potrošnju države pali su za 1,4 posto, a pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je 3,6 posto.

Istodobno je pak izvoz roba i usluga porastao za 4,1 posto, a uvoz roba i usluga porastao je za 3,2 posto.

Najveći pozitivan doprinos BDP-u tako je ostvaren većim izvozom usluga, pri čemu su, kazao je Krištof, turističke usluge najznačajnije.

U strukturi ukupnog izvoza roba i usluga u trećem tromjesečju izvoz turističkih usluga je 58,4 posto ukupnog izvoza, naveo je Krištof.

Po podacima DZS-a, bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju realno je manja za 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Među djelatnostima rast je zabilježen u prerađivačkoj industriji za 2,9 posto, trgovini, prijevozu i skladištenju te djelatnosti smještaj, priprema i usluživanje hrane za 0,8 posto.

Najveći je pak realni pad zabilježen u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za 7,5 posto, te graditeljstvu, za 6,5 posto.

U djelatnostima informacija i komunikacija zabilježen je pad za 1,4 posto, a u financijskim i djelatnostima osiguranja za 0,2 posto. U poslovanju nekretninama zabilježen je, pak, pad za 0,9 posto, a u djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 0,8 posto u odnosu na treće lanjsko tromjesečje.

Podaci o realnim stopama rasta BDP-a u Hrvatskoj i EU 28 pokazuju da su četiri zemlje - Finska, Italija, Hrvatska i Cipar imale negativne stope rasta, Austrija je bila na nuli, a sve ostale zemlje članice su imale pozitivne stope rasta.