Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Bh. ekonomija sporo reaguje, nema novih tržišta

Kako se navodi u izvještaju Hamburške komercijalne banke (HCOB), koja sastavlja izvještaj za "S&P Global", indeks menadžera nabavke (PMI) u industriji evrozone pao je u februaru za 0,1 bod u odnosu na januar, na 46,5 bodova.

"Vrijednost indeksa zadržala se tako ispod 50 bodova 20. mjesec zaredom, signalizirajući pad aktivnosti. Aktivnost u industriji evrozone smanjila se zbog oštrog pada u Njemačkoj. Najbolje rezultate bilježila je periferija evrozone pa su tako Grčka i Irska zabilježile najsnažniji rast u 24, odnosno 20 mjeseci", stoji u izvještaju.

Navodi se da su fabrike u evrozoni smanjile broj zaposlenih deveti mjesec zaredom, a proizvodnju održavale realizacijom starih narudžbi, kao što čine već skoro dvije godine.

"Indeks novih narudžbi zadržao se ispod nivoa od 50 bodova, signalizirajući slabljenje potražnje za industrijskom robom 22. mjesec zaredom. Ipak, tračak nade ulivaju stabilna očekivanja menadžera o povećanju proizvodnje u idućim mjesecima, prema vrijednosti odgovarajućeg indeksa od 57,1 bod, nepromijenjenoj u odnosu na januar, kada je dosegnula najviši nivo od prošlogodišnjeg aprila", ističe se u izvještaju.

Kako će konstantno smanjena proizvodnja u evrozoni uticati na Bosnu i Hercegovinu i njenu ekonomiju, pitali smo domaće stručnjake.

Ekonomista Slaviša Raković za "Nezavisne novine" kaže da su neki od razloga slabije potražnje i prestanak isporuka za Rusiju te smanjenje stambene gradnje.

"Bolje je reći da dolazi do strukturnog prilagođavanja i traženja novih mogućnosti za ekspanziju. Ovaj vremenski okvir tome odgovara. Što se tiče BiH, bilježimo sličnu pojavu. Teško je ovdje tražiti nova tržišta tako da je u pitanju i brzina i sposobnost" , naveo je Raković.

Milenko Stanić, ekonomski analitičar, istakao je da se očekivalo da će doći do smanjenja proizvodnje, jer su procjene govorile da će mjere obaranja inflacije i visokog rasta cijena u prošloj godini sigurno dovesti do usporavanja i smanjenja proizvodnje.

"Ipak, one nisu govorile da će cijene proizvodnje ići do tog nivoa da će većina ozbiljnijih ekonomija unutar EU ući u recesiju, odnosno da će doći do pada BDP-a. U svakom slučaju, veći je pad od onoga što se očekivalo i što je bila projekcija cijene koju svaka ekonomija mora da plaća kako bi se oborili visoki rast cijena i inflacije koju smo imali prethodne dvije godine. Što se tiče BiH, vidjeli smo da je prošle godine pad izvoza bio oko devet odsto, što je veoma mnogo, a taj pad nastavlja se i ove godine.

Ako privrede EU, odnosno ključnih zemalja kao što je Njemačka, krenu uzlaznim pravcem, to će dalje izazivati problem za ekonomiju BiH. Svaka ekonomija se morala prilagoditi novonastaloj situaciji, a naša ekonomija sporo se prilagođava i reaguje, ne otvaraju se nova tržišta. Važna je i diplomatska ekonomija, nemamo drugih tržišta na koja bi naši izvoznici mogli plasirati svoje proizvode. Treba brzo da se prilagođavamo i tražimo nova tržišta, a oni koji se bave ekonomskom diplomatijom trebalo bi da otvaraju prostore i pomognu našim privrednicima, jer naša preduzeća nemaju dovoljno jake sisteme da istražuju tržište", naglasio je Stanić.