Ekonomija - Bosna i Hercegovina

BiH za Evropom kaska 42 godine

Direkcija za ekonomsko planiranje BiH upozorava da će naša zemlja, uz prosječan godišnji rast od tri posto, koliko je i projektirani rast u srednjoročnom periodu, uz nepromijenjen broj stanovnika, trebati 42 godine kako bi utrostručila životni standard i dostigla trenutni prosjek Evropske unije!

Sa prosječnim rastom od pet posto, taj period skratio bi se na znatno prihvatljivije 24 godine, navodi Srna.

Na samom dnu

Direkcija navodi da je standard u BiH, mjeren BDP-om po glavi stanovnika, tek na nivou trećine evropskog prosjeka, pa se BiH, zajedno s Albanijom, već godinama nalazi na samom dnu liste zemalja koju objavljuje Eurostat.

U biltenu posvećom konkurentnosti Direkcija navodi da to nije iznenađujuće s obzirom na to da u BiH tek polovina stanovništva životne dobi od 15 do 64 godine učestvuje na tržištu rada, od čega trećina ne uspijeva da nađe posao.

Pitanje konkurentnosti izuzetno je važno za BiH s obzirom na veoma nizak životni standard i visok vanjskotrgovinski deficit pa su ekonomski rast proteklih godina i projektirani srednjoročni rast nedovoljni za dostizanje standarda razvijenih zemalja u razumnom vremenu.

Zaostajanje životnog standarda rezultat je relativno niskih plaća u BiH, koje su posljedica slabe pozicioniranosti zemlje u međunarodnoj podjeli rada, gdje bh. firme često dobivaju poslove jeftine dorade ili prerade, koji, uglavnom, uključuju niskokvalificiranu jeftinu radnu snagu.

Veliki deficit

Direkcija procjenjuje da je za približavanje životnom standardu razvijenijih zemalja neophodno osigurati ne samo više radnih mjesta, za šta su potrebne investicije, nego i poboljšati poziciju BiH u međunarodnom lancu dodane vrijednosti, za šta je potrebno bolje obrazovanje i profesionalno usavršavanje.

Izvoz BiH od približno 30 posto BDP-a prilično je nizak za zemlju sa malom populacijom, a s obzirom na to da se radi o maloj, uvozno zavisnoj ekonomiji, nizak izvoz doveo je do značajnog vanjskotrgovinskog deficita, većeg od 20 posto.

Slične deficite bilježe jedino Crna Gora, Makedonija i djelimično Srbija, dok ostale zemlje u tranziciji, uglavnom, bilježe ili suficit ili uravnotežen saldo ili znatno niži deficit. Zato se jačanje izvozne konkurentnosti i privlačenje stranog kapitala nameću kao imperativ budućih politika.

Sve to ukazuje na to da su investicije u nove kapacitete prijeko potrebne kako bi se proširila izvozna baza i zaposlio dio velikog broja nezaposlenih, zaključuje Direkcija za ekonomsko planiranje.

Domaća štednja slaba

Niska domaća štednja, uz slabu konkurentnost u privlačenju stranih investicija i visoke kamatne stope, u velikoj mjeri ograničavaju ulaganje u nove kapacitete.

Prosječna bruto nacionalna štednja u BiH upola je manja u odnosu na evropski i prosjek uspješnijih tranzicionih ekonomija, a takav nivo bruto nacionalne štednje bio bi dovoljan tek za finansiranje između polovine do dvije trećine bh. investicija, zaključuje Direkcija za ekonomsko planiranje.