Nakon što je Državni zavod za statistiku objavio pad BDP-a od 1,9 posto, u trećem tromjesečju makroekonomisti i poduzetnici uglas su rekli: – U četvrtom kvartalu bit će još gore. To je logična pretpostavka kada se zna da su tri ljetna mjeseca tradicionalno najbolji dio godine zbog turističke potrošnje. Izvoz je veći nego uvoz, a lani je bio dvostruko veći od izvoznih prihoda u prvom tromjesečju. U brojkama, u tom je razdoblju 2011. ostvaren BDP od 93,5 milijardi kuna. Pad od 1,9 posto znači 1,77 milijardi kuna u tekućim cijenama. Gospodarstvo se u zadnja tri mjeseca 2012. jednostavno nema na što osloniti osim na domaću potrošnju. Prema brojkama iz prošle, također krizne godine, od 83,5 milijarde kuna ostvarenih u četvrtom tromjesečju čak je 51 milijarda kuna ostvarena iz potrošnje kućanstava. Tada ta kućanstva nisu bila opterećena s PDV-om većim za dva posto, a pola zaposlenih očekivalo je božićnicu.
Nakon što je Državni zavod za statistiku objavio pad BDP-a od 1,9 posto, u trećem tromjesečju makroekonomisti i poduzetnici uglas su rekli: – U četvrtom kvartalu bit će još gore. To je logična pretpostavka kada se zna da su tri ljetna mjeseca tradicionalno najbolji dio godine zbog turističke potrošnje.
Izvoz je veći nego uvoz, a lani je bio dvostruko veći od izvoznih prihoda u prvom tromjesečju. U brojkama, u tom je razdoblju 2011. ostvaren BDP od 93,5 milijardi kuna. Pad od 1,9 posto znači 1,77 milijardi kuna u tekućim cijenama. Gospodarstvo se u zadnja tri mjeseca 2012. jednostavno nema na što osloniti osim na domaću potrošnju. Prema brojkama iz prošle, također krizne godine, od 83,5 milijarde kuna ostvarenih u četvrtom tromjesečju čak je 51 milijarda kuna ostvarena iz potrošnje kućanstava. Tada ta kućanstva nisu bila opterećena s PDV-om većim za dva posto, a pola zaposlenih očekivalo je božićnicu.
Kako će mnogi bez te nagrade ostati ove godine pitanje je iz kojih će se generatora zadržati prošlogodišnja prosinačka potrošnja. DZS je izračunao da se lanjskog prosinca potrošilo oko 8,2 milijarde kuna. Prema istraživanjima prosječne božićnice iznosile su oko 1400 kuna za pola zaposlenih koji su je dobili što znači potencijalnu potrošnju od 980 milijuna kuna. Pretpostavka je da će osim u velikim tvrtkama većina ostati bez božićnice, a prvi put i zaposlenici državnog aparata, javnih službi i državnih tvrtki. To znači da bi se samo na temelju božićnice mogla smanjiti prosinačka potrošnja osam do deset posto. Kad se u to uračuna i pad industrijske proizvodnje i činjenica da su investicije u padu, teško je očekivati umjereni pad.
Kontrakcija gospodarstva nastavit će se, uvjerena je Zrinka Živković Matijević, ubrzanije u četvrtom tromjesečju i najavljuje pad veći od 2 posto. Iako mnogi ne žele javno obznaniti najcrnje prognoze, neslužbeno i stručnjaci priznaju da očekuju pad BDP-a u zadnjem dijelu godine veći od 2,5 posto. Slično misli i Vladimir Ferdelji koji je u veljači najavio pad BDP-a za 2 posto, a danas kaže da će biti i veći.
– Novogodišnja trgovina neće biti veća od lanjske pa će se u četvrtom kvartalu nastaviti negativna kretanja koja su posljedica Vladine ekonomske politike – kaže Ferdelji.
I dok kandidat za gradonačelnika Zagreba najavljuje oštriji pad BDP-a, predsjednik države Ivo Josipović osvrnuo se na ljetne mjesece.
– Pad BDP-a je loša vijest. Izlaz je samo jedan: investicije, poticanje gospodarstva, micanje administrativnih barijera i za velike investicije i za mala gospodarstva – komentirao je Josipović prilikom redovitog susreta s građanima.