Ekonomija - Crna Gora

Crna Gora usvojila Zakon o ograničavanju cijena osnovnih namirnica

Za usvajanje Zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi glasalo je 48 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.

Taj predlog zakona je pripremila prethodna Vlada, a nova izvršna vlast na sjednici 5. maja zaključila je da ostaje pri tom predloženom aktu.

“Predlaganjem ovog zakona Ministarstvo je stvorilo zakonski osnov za ograničenje cijena proizvoda od posebnog zanačaja za život i zdravlje ljudi u slučajevima postojanja ozbiljnih inflatornih rizika, kao i poremećaja na tržištu”, objasnio je Goran Đurović.

Zakonom je, kako je naveo, predviđeno da će Vlada podzakonskim aktom utvrditi mjere ograničavanja cijena, kao i listu proizvoda na koje se mjere odnose, uz obavezu da najmanje jednom u tri mjeseca preispituje svoju odluku.

“Koji će se proizvodi naći na listi zavisi od procjene Vlade u datom momentu, ali se svakako podrazumijeva da su u pitanju osnovne životne namirnice. Kada su u pitanju vrste mjera koje Vlada može da propiše u cilju ograničavanja cijena, to mogu biti određivanje maksimalne maloprodajne cijene, fiksne cijene proizvoda i marže”, dodao je Goran Đurović.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo je razvilo posebnu metodologiju praćenja cijena osnovnih životnih namirnica na mjesečnom nivou, koja se bazira na podacima koje dobija od Uprave za inspekcijske poslove, odnosno Tržišne inspekcije, a koje se prikupljaju sa terena.

On je poručio da će Vlada, prilikom donošenja odluke, voditi računa o nabavnoj cijeni proizvoda, kao i maloprodajnoj marži, kako samo trgovci ne bi bili u gubitku.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS), Dragica Sekulić, kazala je da taj zakon Crna Gora do sada nije imala u svom pravnom sistemu, za razliku od zemalja regiona.

„Dosta je kratak po svojoj sadržini i daje mogućnost Vladi da djeluje kroz različite mjere na različiti broj proizvoda“, navela je Sekulić.

Ona smatra da će njegova primjena biti i te kako otežana, pri čemu Vlada mora da vodi računa da prilikom donošenja podzakonskih akata obavi sve potrebne konsultacije sa udruženjima privrednika i sindikalnim udruženjima.

„Zakon sam po sebi ima svoju primarnu namjeru da pomogne građanima, ali ne smije da kroz jednostrano usvajanje dovede privredu u situaciju da određene proizvode povuče sa rafova u nemogućnosti da ispoštuje zakonsko rješenje“, dodala je Sekulić.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Dejan Đurović, saopštio je da ovaj zakon nije primjenjiv ni održiv.

„Tačno je da se stavlja zakonski osnov za ograničavanje cijena u slučaju inflatornih rizika što je dobro rješenje i sa tim pozitiva ovog zakona staje“, ocijenio je Dejan Đurović.

Prema njegovim riječima, zakon je nedorečen, jer nije precizirao situacije u kojima će se primjenjivati, ni kada se privremene mjere mogu uvoditi.

Božena Jelušić u ime Kluba Crno na bijelo kazala je da je dobro da se danas govori o tom zakonu, iako ne treba gajiti prevelika očekivanja.

„U pitanju je stvaranje pravnog osnova da država može da reaguje i štiti građane. Bez preciznog spiska ništa od ovog neće biti izvodljivo“, rekla je Jelušić.

Prema njenim riječima, važniji je postzakonodavni nadzor na dnevnom nivou, odnosno praćenje implementacije, kako bi se njime uspjelo postići išta više od populističke mjere.

„Svaka ograničavanja su uvijek prostor za sivo tržište, zato je važan taj postzakonodavni nadzor“, smatra Jelušić.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Damir Šehović, rekao je da zakonsko rješenje sa sobom nosi čitav niz dilema.

„Prva je što je obeshrabrujuće što ovaj zakon brani ministar koji je do prije neki dan za identičan tekst zakona rekao da je neadekvatan, neprimjenjiv i kontraproduktivan“, naveo je Šehović.

On je kazao da će ta partija predložiti amandman kojim će definisati kategorije proizvoda na koje će se odnositi, odnosno na prehrambene proizvode, dječiju hranu i sredstva za ličnu higijenu.

„Važno je definisati mjere, koje se odnose na određivanje najviše cijene, snižavanje cijene, kao i regulisanje marže“, dodao je Šehović.

On je pitao zašto je Vlada smanjila akcizu na gorivo 40 odsto, a ne 50 odsto, koliko je data mogućnost zakonom.

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Amer Smailović, saopštio je da će ta partija podržati predloženi zakon, čiji je cilj da bude antikrizna mjera i da u krajnjem građani osjete njegove benefite.

„Mnogo kasnimo sa njegovim donošenjem, ali pravi trenutak je da omogućimo da država pravovremeno reaguje na poremećaje cijena proizvoda na tržištu. Treba takođe voditi računa da ovakvi zakoni ne utiču negativno na privredu, odnosno da se nađe balans između potreba privrede i zaštite standarda građana“, naveo je Smailović.

Predsjednik Kluba poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), Dragan Ivanović, smatra da se do sada izgubilo dragocjeno vrijeme.

On je rekao da je upitno hoće li se cijene moći ograničiti, jer veliki dio proizvoda dolazi iz inostranstva i cijene se ne mogu kontrolisati zbog uvoza.

“Ovakve mjere pokazuju moć Vlade i snagu države da obavlja kontrole, jer će se pojavljivati i sivo tržište”, naveo je Ivanović.

Predsjednik Klub poslanika Demokratski front – PzP, Branko Radulović, rekao je da je predloženi zakon dosta nedefinisan i da treba djelovati amandmanski.

“Krenimo u reformu poljoprivredu i nove investicije, smanjimo administraciju, pomognimo penzionerima i nezaposlenima, osnujmo finansijske institucije”, poručio je Radulović.

On je rekao da su samodovoljnost u energiji i hrani dva uslova da bismo fizički opstali.

Poslanik Andrija Popović je ispred Kluba Socijaldemokratska partija – Liberalna partija ocijenio da je predloženi zakon bitan za standard crngorskih građana, ali da se sa njegovim usvajanjem mnogo kasni, jer je taj pravni akt u proceduri već 45 dana.

“Ne smije se više ni minut čekati i vjerujem da će danas biti usvojen”, poručio je Popović.

On je kao manu zakona naveo to što nije pobrojano o kojim se proizvodima radi, napominjući da bi to trebalo popraviti.

“Suština je da se ne smije narušiti tržišna ekonomija. Vjerujem da će Vlada imati pravu mjeru”, rekao je Popović i dodao da se mora promijeniti uvozno-izvozna slika Crne Gore.

Genci Nimanbegu je u ime Kluba albanskih poslanika kazao je da je ovo jedan populistički zakon i da je neprimjenjiv.

On je rekao da se ne zna koje su mjere, osim što se navodi da će se ograničavati cijene i to nekih posebnih proizvoda.

“Drugi problem zakona je da nema rok, a treći je da ne znamo koje proizvode želimo ograničiti”, rekao je Nimanbegu.

Goran Đurović je, odgovarajući poslanicima, naveo da namjerno nijesu navodili određene grupe proizvoda, da bi mogli da kažu da su to svi proizvodi.

“Mi sad možemo navesti deset, 15 ili 20. Koja je garancija da se neće pojaviti potreba za 21, 22. ili 35. proizvodom. Nijesmo htjeli sebe da ograničavamo bespotrebno, ali nije problem da se i te određene kategorije uvedu i da se Vladi da mogućnost da to proširi”, rekao je Goran Đurović.

Ministar Đurović je rekao da Crna Gora ima dobre ekonomske perspektive i da je situacija kada je u pitanju turizam sve bolja.

"Turista ima sve više, predsezona je odlična. Dobre najave imamo", rekao je Đurović.  

Kako je rekla Jelena Božović iz DF-a, ekonomska situacija je sve teža. Ona je naglasila da je organizovani kriminal poseban problem, te da je Crna Gora pod lupom međunarodnih policijskih struktura.

"Zbog šverca droge i cigareta, Crna Gora je postala opasno kriminalno tlo. Vidimo najnovije afere, vidimo hapšenja Vesne Mednice i drugih, te sudija Privrednog suda, uključujući Blaža Jovanića, i upozoravamo naše bivše kolege iz SNP i URA da je to izvor svih problema", kazala je Božović.

Ona je naglasila da se borba protiv kriminala ne može sprovoditi ako Milo Đukanović bude odlučivao. Navela je da je srpstvo u Crnoj Gori i dalje nepoželjno, te da neće biti sproveden popis niti poptisan ugovor sa SPC.

Konatar: Nema povećanja državnih sekretara u odnosu na slučaj da predlog bude odbijen

Šef poslaničkog kluba "Crno na bijelo", Miloš Konatar istakao je da je razlog za donošenje ovog zakona sadržan u specifičnosti organizacije, te je neophodno stvoriti preduslove za bolju koordinaciju i nadzor kako bi se postigla puna efikasnost i efektivnost drzavne uprave.

Poručio je da se broj državnih sekretara neće povećavati više nego što bi to bio slučaj da je zakon ostao nepromijenjen, jer je plan "da neka glomazna ministarstva dobiju po tri državna sekretara, a neka manja po jednog sekretara".

”Šest ministarstava će imati tri državna sekretara, šest po dva, šest po jednog. Ukupno 36. Nema povećanja državnih sekretara u odnosu na slučaj da ovaj predlog bude odbijen”, istakao je Konatar.

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak je kazala da nije dobro rješenje da ima toliko savjetnika i u ministarstvima i u kabinetu premijera ili predsjednika Skupštine, jer je na taj način odliva veliki novac iz budžet.

"Posebno ako imamo na umu da svi oni imaju pravo da nakon prestanka funkcije primaju plate godinu dana", kazala je Bošnjak.

Kako je dodala, bez obzira na ova pojašnjenja o broju državnih sekretara, boji se da će apetiti ipak biti veći, i da će se po čisto političkoj odluci, a ne putem konkursa kako bi bilo prirodnije, otvarati nova mjesta i budžet biti dodatno opterećen.