Ekonomija - Hrvatska

Do kraja godine niža inflacija

Stopa inflacije u veljači je dosegnula 4,9 posto na godišnjoj razini, što predstavlja lagano smanjenje u odnosu na siječanjskih 5,2 posto, pišu analitičari u novom izdanju publikacije PBZ tjedne analize.

Visoke stope inflacije u prva dva mjeseca ove godine možemo zahvaliti s jedne strane baznom učinku, s obzirom na to da su administrativno regulirane cijene plina i električne energije povećane od svibnja 2012., a s druge strane sezonskom rastu cijena hrane. Tako je doprinos viših cijena električne energije i plina ukupnoj stopi inflacije u veljači iznosio 2,1 postotni bod (električna energija 1,3 p.b., plin 0,8 p.b.), dok je doprinos stavke hrane iznosio 1,5 p.b., pri čemu su povećane cijene mesa doprinijele s 0,5 p.b., povrća 0,3 p.b., a kruha te mliječnih proizvoda i jaja oboje s po 0,2 p.b.. Više cijene goriva doprinijele su također s 0,2 p.b., a 18,8 posto viša cijena grijanja na godišnjoj razini povisila je ukupnu stopu inflacije za 0,1 p.b. Dvanaestomjesečni prosjek time je u veljači porastao na 4,1 posto, što je čak 0,7 p.b. više nego u prosincu 2012., piše u analizi.

U nastavku godine, međutim, PBZ analitičari ne očekuju zadržavanje ovakvog trenda iz više razloga. Kao prvi razlog nameće se slabost potražnje kućanstava. Na depresivnom tržištu rada u 2013. ne očekuju nikakva poboljšanja, stopa nezaposlenosti će prema našim prognozama biti viša nego u protekloj godini i u prosjeku iznositi više od 20 posto. Također, ponovan je realni pad neto plaća po stopi od oko 2 posto lako predvidiv u uvjetima daljnje kontrakcije gospodarstva i rezanja proračunskih rashoda.

Nadalje, potrošnju bi mogla pritisnuti i fiskalizacija kojom se umanjuju dohoci iz sive ekonomije, a ostaje neizvjesno i hoće li doći do povećanja poreznog opterećenja građana. Kao drugi razlog analitičari navode već spomenuti učinak baze koji će oslabiti u drugom dijelu godine. Što se tiče cijena hrane, koje je uvijek krajnje nezahvalno predviđati (na cijene povrća i voća primjerice snažno utječu vremenske prilike), procjene USDA-a govore da će globalna ponuda žitarica poput pšenice, kukuruza i soje biti dostatna te je u posljednjih šest mjeseci vidljiv silazni trend njihovih cijena za kojeg analitičari očekuju da će se nastaviti do kraja godine.

Iz PBZ-a napominju da iako će pritisci jenjavati u nadolazećim mjesecima, faktori poput ukidanja nulte stope PDV-a (vidljivo kroz povećanje cijena kruha i mliječnih proizvoda), viših cijena grijanja, usklađivanja trošarina i sl. dovode do rasta ukupnog indeksa, dok s druge strane učinak spuštanja stope PDV-a na 10 posto za ugostiteljske usluge za sada nije vidljiv. Istovremeno, ono što doprinosi stabilnosti cijena je tečaj. Dok je u 2012. kuna u prosjeku oslabila za 1 posto prema euru, odnosno za 9 posto prema dolaru, u 2013. tečaj kune prema euru i dolara prema euru u PBZ-u vide stabilnima, odnosno blizu prošlogodišnjih prosjeka pa tečajna kretanja ne bi trebala imati većeg utjecaja na kretanje cijena. Stoga u 2013.godini analitičari očekuju prosječnu stopu inflacije oko 3 posto na godišnjoj razini, pri čemu smatraju da rizici da bude viša za sada prvenstveno dolaze od eventualnih daljnjih povećanja cijena energije, zaključuje se u analizi koju potpisuje Ana Lokin.