Prema procjenama EBRD-a hrvatsko gospodarstvo rast će u 2025. nešto snažnije od prosjeka u regiji srednje Europe i Baltika, a u 2026. rast bi trebao usporiti na 2,6 posto.
Daleko najsnažnije trebalo bi u toj skupini zemalja porasti poljsko gospodarstvo, i to za 3,4 posto u ovoj godini i za 3,2 posto u 2026.
Najbliža Hrvatskoj u toj skupini trebala bi biti Litva s prognoziranim stopama rasta od 2,8 posto u ovoj i od 2,7 posto u idućoj godini.
Uteg razvijena Europa
Prognoze rasta u toj regiji u ovoj godini nešto su niže no što je EBRD bio očekivao u rujnu, budući da je oporavak u razvijenoj Europi slabiji no što se očekivalo i koči proizvodnju, izvoz i investicije.
U EBRD-u izdvajaju i izraženiju neizvjesnost koju donosi moguće povećanje američkih carina i odgovor trgovinskih partnera SAD-a.
Pojačana neizvjesnost sama po sebi obeshrabruje ulaganja, slabi proizvodnju i izaziva poremećaje u globalnim opskrbnim lancima, ističe se u izvješću.
EK: Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago pogoršana u veljači
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u veljači za pola boda u odnosu na siječanj i iznosio je 105,1 bod, pokazalo je mjesečno istraživanje Europske komisije.
Njegova vrijednost tako signalizira pogoršanje ekonomske klime od početka godine, iako blaže nego u siječnju kada je bila pala za 1,1 bod.
Raspoloženje je u veljači obilježio val pesimizma u industriji, prema padu indeksa za 3,9 bodova u odnosu na siječanj. Menadžeri signaliziraju da su uvelike ispraznili knjige izvoznih narudžbi, prema padu odgovarajućeg indeksa za gotovo devet bodova u odnosu na siječanj.
Blago su pogoršana i očekivanja u maloprodaji. Građevinski je sektor pak optimističan, prema skoku indeksa za četiri boda. Poslovni čelnici signaliziraju naglo punjenje knjiga narudžbi i zamjetno ublaženu neizvjesnost u odnosu na početak godine.
Raspoloženje među potrošačima zadržalo se, više-manje, na razini s početka godine.
Raspoloženje u gospodarstvu eurozone i EU-a
Raspoloženje u gospodarstvu eurozone i EU-a poboljšano je pak i u veljači, uz rast indeksa ESI za otprilike jedan bod u odnosu na siječanj.
Njihova vrijednost zadržala se ipak ispod dugoročnog prosjeka, napominje EK.
Poslovni čelnici u industriji i potrošači bili su optimističniji u veljači, uz snižene troškove zaduživanja i trend poboljšanja proizvodnje u proteklim mjesecima.
Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše je porastao ESI u Francuskoj, za 2,3 boda u odnosu na siječanj. Najveći pad bilježila je Španjolska, za dva boda. U skupini velikih gospodarstava izvan zone primjene zajedničke europske valute poljski ESI porastao je 3,4 boda, pokazalo je izvješće EK.
