EBRD očekuje blagi rast hrvatskoga gospodarstva u 2015.

Bez autora
Jan 19 2015

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) potvrdila je da u ovoj godini očekuje blagi rast hrvatskoga gospodarstva, ali i blagi pad u tranzicijskim gospodarstvima u cjelini, zbog negativnog utjecaja nižih cijena nafte na velike izvoznike energenata, poput Rusije. EBRD očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,5 posto, nakon 0,5-postotnog pada u 2014. Time su potvrdili prognoze iz rujna prošle godine. Među faktorima koji ključno utječu na prognoze za regiju tranzicijskih gospodarstava u cjelini, u banci izdvajaju prepolovljene cijene nafte u odnosu na sredinu 2014. i niže cijene ostale robe, što prema njima ima dvojak utjecaj na ta gospodastva.

EBRD očekuje blagi rast hrvatskoga gospodarstva u 2015.Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) potvrdila je da u ovoj godini očekuje blagi rast hrvatskoga gospodarstva, ali i blagi pad u tranzicijskim gospodarstvima u cjelini, zbog negativnog utjecaja nižih cijena nafte na velike izvoznike energenata, poput Rusije.

EBRD očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,5 posto, nakon 0,5-postotnog pada u 2014. Time su potvrdili prognoze iz rujna prošle godine. Među faktorima koji ključno utječu na prognoze za regiju tranzicijskih gospodarstava u cjelini, u banci izdvajaju prepolovljene cijene nafte u odnosu na sredinu 2014. i niže cijene ostale robe, što prema njima ima dvojak utjecaj na ta gospodastva.

Tako je oštar pad cijena nafte pozitivno utjecao na neto uvoznike roba, a negativno na neto izvoznike, poput Rusije. Hrvatskoj bi taj trend trebao biti od koristi dok se među utezima izdvajaju slabo povjerenje i ulaganja, drže u banci. Poput ostalih zemalja u regiji (srednje i istočne Europe), i Hrvatskoj bi mogle ići na ruku niže cijene nafte na svjetskim tržištima, ali gospodarstvo će i dalje pritiskati slabo povjerenje i ulaganja, kao i vjerojatna paraliza politike uoči parlamentarnih izbora pred kraj godine, navodi se u izvješću.

Hrvatska je svrstana u podskupinu srednje Europe i baltičkih zemalja koja još obuhvaća Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju. U banci napominju da je rast u toj skupini bolji nego što se očekivalo na početku rusko-ukrajinske krize i s obzirom na pogoršanje slike rasta u eurozoni.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik