Ekonomija - Slovenija

EBRD pogoršao prognozu rasta Slovenije i cijele regije

Za Sloveniju je prognoza smanjena s 2,3 posto na 1,5 posto. Zadržala ga je na 2,6 posto za iduću godinu.

S 2,1 posto u 2023. godini, gospodarski rast u Sloveniji usporio je na 1,4 posto u prvoj polovici 2024. godine. Posljedica je to pada investicija, uključujući zalihe, i izvoza usluga, dok je rast državne potrošnje ubrzan na 10 posto, navodi EBRD u danas objavljenom izvješću. Među djelatnostima najveće usporavanje zabilježeno je u građevinarstvu, uslugama i industriji.

Nakon dubokog pada u 2023., obujam industrijske proizvodnje pao je za 3,6 posto u prvoj polovici ove godine, što je, prema EBRD-u, odraz slabije potražnje za slovenskom robom iz inozemstva. Daljnji rast u 2024. bilježi izvoz lijekova u Švicarsku, koji već sada predstavlja 28 posto ukupnog slovenskog izvoza i djeluje kao tampon protiv slabe trgovine s Njemačkom i Italijom.

Inflacija je u Sloveniji do kolovoza ove godine umjerena na 0,9 posto, a zategnuto tržište rada predstavlja povećane rizike za rast plaća u srednjem roku. Iako su planirani veliki izdaci za obnovu nakon prošlogodišnjih poplava u kolovozu, povećani porezi i manja proračunska potrošnja od planirane omogućili su početkom 2024. smanjenje deficita za 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Prognoza ovogodišnjeg rasta slovenskog BDP-a od 1,5 posto u 2024. godini pretpostavlja oporavak investicija. U 2025. smirivanje situacije u europodručju, snažnije investicije i rast realnih plaća trebali bi dovesti do ubrzanja gospodarskog rasta na 2,6 posto, piše i EBRD o Sloveniji.

Organizacija je također malo snizila ekonomsku prognozu za cijelu regiju u kojoj djeluje. To je veliko područje srednje, istočne i jugoistočne Europe, bivših sovjetskih republika s Mongolijom te dijelovima sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

U odnosu na posljednju prognozu iz svibnja, EBRD je snizio ovogodišnju prognozu rasta cijele regije za 0,2 postotna boda na 2,8 posto. Iduće godine očekuje se ubrzanje rasta na 3,5 posto, što je desetinku postotka lošije od svibanjske prognoze. Ovogodišnji rast BDP-a u regiji tako će, unatoč korekciji prema dolje, ipak biti veći od prošlogodišnjeg kada je zbog posljedica ruskog napada na Ukrajinu i energetske krize dosegao 2,5 posto, napisala je.

Smanjenje prognoze objasnila je slabijim izgledima za razvijenu Europu, stagnacijom rudarske proizvodnje u Kazahstanu i Uzbekistanu, trajnim sukobima u Gazi i Libanonu te velikim sušama u Maroku i Tunisu.

Očekuje se umjereno smanjenje inflacije. Prosječna inflacija u zemljama EBRD-a pala je sa svog vrhunca od 17,5 posto u listopadu 2022. na 5,8 posto u srpnju ove godine, ali je ostala 1,6 postotnih bodova iznad prosjeka prije Covid-19. Sličan trend se može uočiti iu razvijenim gospodarstvima.

U srednjoj Europi i baltičkim državama, što uključuje i Sloveniju, očekuje se ubrzanje gospodarskog rasta s 0,2 posto u 2023. na 2,3 posto ove godine i na 3,2 posto u 2025. godini. Oporavak u regiji je neujednačen, za neke zemlje u regiji EBRD je poboljšao prognozu, dok je za druge pogoršao.

Slabosti u njemačkoj industriji, zajedno sa sporim gospodarskim rastom u Italiji i Francuskoj, dovele su do usporavanja izvoza u cijeloj regiji. Veliki pad izvoza u Njemačku početkom godine zabilježile su Poljska, Slovenija i Mađarska. Zbog nedavnih poplava gospodarska aktivnost je smanjena u nekim dijelovima regije, posebice u Češkoj i Poljskoj. No, EBRD očekuje da će joj obnova nakon poplava dati dodatni poticaj. Tržišta rada u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Sloveniji i dalje su skučena, s niskom stopom nezaposlenosti i značajnim učešćem stranih radnika, napisala je također.

Za zemlje Zapadnog Balkana očekuje povećanje gospodarskog rasta s 2,5 posto prošle godine na 3,4 posto ove godine i 3,7 posto iduće godine. Zbog jake turističke sezone popravila je prognozu za Albaniju (+3,5 i 3,7 posto), zbog snažnih investicija i fleksibilne fiskalne i monetarne politike također za Srbiju (+3,8 i 4,0 posto) te zbog ustrajnog rasta potrošnje za Crnu Goru. (+3,8 i 2,9 posto).

U zemljama središnje Azije očekuje se umjeren rast ove godine s prošlogodišnjih 5,7 posto na 5,1 posto te skok na 5,9 posto 2025. godine.

Ublaživanje se očekuje iu zemljama istočne Europe i Kavkaza, s prošlogodišnjih 4,4 posto na 3,7 posto ove godine i 4,1 posto iduće godine. EBRD je zadržao prognozu rasta Ukrajine na tri posto za 2024., ali ju je spustio na 4,7 posto za 2025. zbog razaranja električne infrastrukture u ratu, što bi trebalo i dalje kočiti proizvodnju.

Prošle je godine Rusija zabilježila gospodarski rast od 3,6 posto, a očekuje se da će tako biti i ove godine.