Ekonomija - Slovenija

EBRD srezao prognoze slovenskog rasta

Za Sloveniju je prognoza smanjena s 2,6 posto na dva posto. Za iduću godinu pak predviđa rast od 2,4 posto.

EBRD je lani Sloveniji predviđao rast od 1,5 posto. Prema prvoj procjeni statističkog ureda, prema desezoniranim podacima iznosila je 1,6 posto, a prema desezoniranim podacima 1,3 posto.

Ove godine očekuje se jačanje rasta u Sloveniji, ali je EBRD smanjio prognozu rasta na dva posto, uglavnom na račun domaće potražnje. U najnovijem izvješću o gospodarskim izgledima u regiji u kojoj posluje istaknuo je ubrzanje inflacije i slabo povjerenje kao rizike. Ulaganja bi se ove godine mogla povećati zahvaljujući sredstvima EU-a i obnovi nakon poplava, dok su izgledi za inozemnu potražnju i dalje vrlo neizvjesni zbog trvenja u globalnoj trgovini.

Očekuje se da će se rast BDP-a u Sloveniji iduće godine ubrzati na 2,4 posto, ako se negativni trgovinski rizici ne materijaliziraju, navodi se u najnovijoj prognozi EBRD-a objavljenoj danas.

EBRD je također snizio prognozu rasta za regiju u kojoj posluje. To je veliko područje srednje, istočne i jugoistočne Europe, bivših sovjetskih republika uključujući Mongoliju i dijelove sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Ove godine očekuje se rast BDP-a od 3,2 posto, što je 0,3 postotna boda manje od prognoze iz lanjskog rujna. Iduće godine očekuje se daljnje jačanje rasta na 3,4 posto.

Neizvjesnost oko globalne trgovine opterećuje investicije i proizvodnju, a inflatorni pritisci ostaju, dok kamatne stope padaju sporije od očekivanog, kažu analitičari.

“Neizvjesnost u pogledu mogućeg povećanja carina na uvoz robe u SAD i recipročnih mjera američkih trgovinskih partnera značajno je porasla. Povećana nesigurnost oko trgovinskih pravila može sama po sebi imati značajan negativan utjecaj na trgovinu, ulaganja i proizvodnju", napisala je EBRD.

Dodali su da, osim neizvjesnosti, kratkoročni utjecaj carina i trgovinskih ograničenja na pojedina gospodarstva ovisi i o tome primjenjuju li se te carine na sve ili samo na odabrane trgovinske partnere.

Primjerice, EBRD navodi da bi uvođenje američkih carina od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, koje bi trebalo stupiti na snagu sredinom ožujka, moglo smanjiti slovenski, bugarski i rumunjski BDP za 0,03 postotna boda.

Inflacija je, unatoč smanjenju, i dalje jedan postotni bod iznad prosjeka prije pandemije Covid-19. U regiji EBRD-a dosegnuo je prosjek od 5,9 posto prošlog prosinca, nakon vrhunca u listopadu 2022. sa 17,5 posto. “Dok je inflacija izrazito pala, izvori inflatornih pritisaka su se promijenili. Monetarna politika i dinamika plaća sada igraju puno veću ulogu", rekla je glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik.

Očekuje se da će srednja Europa i baltičke zemlje ove godine zabilježiti rast od 2,7 posto, koji bi se 2026. trebao povećati na 2,8 posto. Očekuje se da će zemlje jugoistočne Europe ove godine rasti po stopi od 2,1%, a 2026. godine 2,4%. Prema prognozama, zemlje Zapadnog Balkana će ove i sljedeće godine zabilježiti rast od 3,6 posto.

Detaljniju analizu prognoze kretanja BDP-a EBRD će objaviti u svibnju.