Ekonomija - Hrvatska

EIZ u 2013. očekuje pad BDP-a od 0,2 posto

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) snizili su svoje prognoze gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Sada procjenjuju da će pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prošlu godinu iznositi 1,9 posto, dok bi u ovoj godini BDP pao za 0,2 posto, a u 2014. očekuju oporavak gospodarstva, uz rast BDP-a od 1,5 posto.

Zbog negativnih tendencija u gospodarstvu, zagrebački Ekonomski institut snizio je svoje procjene iz listopada prošle godine, kada su analitičari EIZ-a prognozirali pad BDP-a u 2012. godini od 1,4 posto, dok su u 2013. očekivali blag oporavak uz rast BDP-a od 0,5 posto. Na snižavanje prognoza utjecali su slabi izgledi za oporavak eurozone u ovoj godini i nastavak negativnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, stoji u danas objavljenom sažetku publikacije EIZ-a Croatian Economic Outlook Quarterly.

Analitičari EIZ-a napominju kako se domaća potražnja smanjuje, jednako kao i ukupne investicije, uz kašnjenje realizacije najavljenih projekata u javnom sektoru. Ipak, u drugoj se polovini 2013. očekuje intenziviranje investicija, što bi zajedno s oživljavanjem inozemne potražnje i pozitivnim učincima članstva u EU-u trebalo dovesti do oporavka gospodarstva, uz rast BDP-a od 1,5 posto u 2014.

U ovoj godini u EIZ-u očekuju i nastavak negativnih trendova na tržištu rada, što će, uz smanjivanje zaduženosti kućanstava i slabljenje povjerenja potrošača, utjecati na nastavak pada osobne potrošnje. Pritom ističu da se oporavak gospodarstva u 2014. neće odmah odraziti i na tržište rada, već bi stopa nezaposlenosti mogla ostati približno ista kao i u 2013., oko 20 posto.

Slaba domaća potražnja i gubitak temeljnog učinka poskupljenja iz 2012. trebali bi pak utjecati na smanjivanje stope inflacije u 2013. na približno 3 posto, a usporeni rast cijena očekuju i u 2014., uz prosječnu godišnju stopu inflacije od oko 2,2 posto.

Analitičari EIZ-a pritom napominju da su prognoze pripremljene pod utjecajem brojnih neizvjesnosti, poput tijeka procesa pristupanja EU-u, očekivanih troškova i koristi od pristupanja te dugoročne reakciju financijskih tržišta na nedavno snižavanje kreditnog rejtinga zemlje. Radi smanjivanja tih neizvjesnosti od Vlade se očekuje da završi preostale poslove oko ulaska u EU, ojača apsorpcijske kapacitete za fondove EU-a, ubrza strukturne reforme i razmotri donošenje rebalansa proračuna koji bi uključio realnije ekonomske pretpostavke i održiv plan konsolidacije javnih financija, zaključuju iz Ekonomskog instituta.