Ekonomija - Hrvatska

Ekonomska efikasnost gradova: najbolji Novigrad, Rovinj, Dubrovnik, Zadar

Istraživanje ekonomske efikasnosti gradova u razdoblju od 2004. do 2007. pokazuje da je u skupini gradova do osam tisuća stanovnika najefikasniji Novigrad, u skupni od osam do 15 tisuća stanovnika Rovinj, u skupni gradova 15 do 45 tisuća stanovnika Dubrovnik, a s više od 45 tisuća stanovnika Zadar, istaknuto je na današnjem predstavljanju preliminarnih rezultata istraživanja ekonomske uspješnosti hrvatskih gradova prema ekonomskoj efikasnosti njihovih gospodarstava.

Ti rezultati ne pokazuju razvijenost nego efikasnost gospodarstava gradova, a računalo se pet indikatora uspješnosti poslovanja - usporediva efikasnost poslovnih sredstava, izvozna usmjerenost, profitabilnost, proizvodnost rada i investicije u dugotrajnu imovinu, kazao je u ime Razvojnog foruma Zagreba Mato Crkvenac.

Riječ je o znanstveno-istraživačkom projektu Razvojnog foruma Zagreba, njime je obuhvaćeno 127 gradova i pet regija (istočna, središnja, sjeverna, zapadna i južna Hrvatska).

Po podacima za prošlu godinu, najuspješniji su bili Vodnjan (do osam tisuća stanovnika), Glina (od osam do 15 tisuća stanovnika), Sveta Nedelja (od 15 do 45 tisuća stanovnika), Karlovac (više od 45 tisuća stanovnika).

Kod gradova u pravilu prednjače gradovi s iznadprosječnom izvoznom usmjerenošću, rekao je Crkvenac koji smatra i kako je više od 600 lokalnih jedinica "naprosto neprirodna", da reforme trebaju ići ka smanjenju tog broja, "ali opreznom, pametnom logikom".

Istraživanje pokazuje da dvije velike hrvatske regije, istočna i južna Hrvatska, bitno zaostaju za gospodarskim razvojem Hrvatske - u Slavoniji je vrijednost proizvodnje 2005. bila oko 20 posto ispod onoga što je stvorila prije 15 godina, dok je BDP Dalmacije u odnosu na 1990. bio niži za 4,7 posto, rekao je Crkvenac.

Podaci o razvijenosti regija pokazuju da je najuspješnija zapadna Hrvatska (Istra s Primorjem), slijede središnja i sjeverna Hrvatska.

"Hrvatska je tek u prvoj polovici 2004. dosegnula razinu BDP-a i ostalih parametara iz 1990. godine. To je ozbiljan problem i pokazuje da je nakon rata nije uslijedio postratni bum, polet da se gospodarstvo ubrza", kazao je Crkvenac.

Hrvatski je paradoks da su najveći gubitnici lokalne jedinice s jačom industrijskom i poljoprivrednom bazom, a rješavanje sadašnje krize ovisi prvenstveno o snazi realnog sektora, naglašava Crkvenac.

Ističe i kako je formula za razvojnu politiku Hrvatske ubrzanje gospodarskog rasta i investicija, uz istodobno usporavanje rasta deficita i duga. Procjenjuje i da je stopa rasta potrebna Hrvatskoj za izlazak iz krize 4,5 posto.

Da bi to postigla, Hrvatska uz rad, kapital i tehnički progres posebno mora aktivirati svoju monopolno-rentnu poziciju, odnosno dinamizirati rast koristeći npr. uvučenost Jadrana u Europu, valorizirajući svoj geoprometni položaj, posvećujući pažnju vodnom gospodarstvu, valorizirajući primjerice Savu, razvijajući turizam na pravi način, itd., smatra Crkvenac.