Prema posljednjim podacima Eurostata, u listopadu se pokazatelj ekonomskog sentimenta (ESI) stabilizirao u EU (+0,2 boda na 93,1) kao i na razini europodručja (-0,1 bod na 93,3 indeksnih bodova).
Promatrano na razini
zemalja EU, gotovo nepromijenjena vrijednost u usporedbi s rujnom
rezultat je niže vrijednosti ekonomskog sentimenta u trgovini na malo te
veće vrijednosti pokazatelja ekonomskog sentimenta u uslužnom sektoru.
Ekonomski sentiment u industriji, građevinarstvu te povjerenje među
potrošačima uglavnom je ostalo nepromijenjeno. Promatrano prema veličini
gospodarstava u EU, ESI pokazatelj se poboljšao u Poljskoj (+1,4),
Španjolskoj (+1,2) i Njemačkoj (+0,5). S druge strane, sentiment je
znatno pogoršan u Francuskoj (-2,9) i, u manjoj mjeri, u Italiji (-0,9)
dok je u Nizozemskoj ostao nepromijenjen. Na razini EU, nepromijenjena vrijednost ekonomskog sentimenta u
industriji u usporedbi s rujnom rezultat je značajno niže razine zaliha
gotovih proizvoda (razine „ispod normalnih“), dok se s druge strane
procjena menadžera o trenutnoj razini ukupnih narudžbi pogoršala.
Sentiment u uslužnom sektoru porastao je zahvaljujući rastućim
očekivanjima o povećanju potražnje što je djelomično kompenziralo
pogoršanu procjenu ranije potražnje. Povjerenje potrošača ostalo je
nepromijenjeno kao rezultat poboljšanja potrošačkog optimizma o
financijskom stanju u svojim kućanstvima i povećane namjere za budućim
kupnjama što je djelomično neutraliziralo pogoršana očekivanja o budućoj
financijskoj situaciji i općenito ekonomskoj situaciji. Ekonomski
sentiment u trgovini na malo osjetno je smanjen, odražavajući pogoršane
procjene o poslovnom kretanju u promatranom sektoru te povećanje zaliha
na razine „iznad normalnih“. Nasuprot tome, trgovci su postali
optimističniji u pogledu buduće poslovne situacije. Konačno, ekonomski
sentiment u građevinarstvu ostao je stabilan budući da su se očekivanja
građevinara o zapošljavanju neznatno poboljšala, ali je njihova procjena
razine narudžbi u poslovnim knjigama općenito skromna. Kao
ograničavajući čimbenik u ovom sektoru ističe se nedovoljna potražnja,
ali i manjak radne snage ili materijala/opreme. Hrvatska se, prema promatranom pokazatelju, s vrijednošću ESI
pokazatelja od 106,1 bod u listopadu (+0,9 bodova u odnosu na rujan)
nalazi u gornjem dijelu ljestvice unutar zemalja EU i iznad svojeg
dugoročnog prosjeka. Promatrano prema sektorima, ekonomski sentiment u
industriji porastao je na 6,5 bodova (sa 3 u rujnu). Iako poboljšan,
slab sentiment u industriji u skladu je s recentnim kretanjima u
industrijskoj proizvodnji odražavajući oslabljenu inozemnu potražnju kao
odraz kretanja u okruženju, odnosno industrijske recesije što nastavlja
ograničavati oporavak domaće industrije. Istovremeno ekonomski
sentiment u maloprodaji, s vrijednošću od 17,1 bodova vratio se u
listopadu na uzlaznu putanju što je vjerojatno i posljedica povoljnih
turističkih kretanja u post sezoni. Uz rast realnih plaća, polagano
slabljenje inflacije i smanjenje inflacijskih očekivanja podržavat će
rast osobne potrošnje. Ekonomski sentiment u građevinarstvu nastavlja
slabiti treći mjesec zaredom, međutim, zadržava se u pozitivnom području
od ožujka 2021. Promatrano u prvih deset mjeseci ove godine, poslovni
optimizam u građevinarstvu na najvišim je razinama od 2019. godine.
Unatoč visokim troškovima gradnje, nedostatku kvalificirane radne snage i
kontinuiranoj ekonomskoj neizvjesnosti, optimizam u građevinarstvu
nastavlja (za sada) pokazivati stanovitu otpornost. Posljedica je to i
priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti.
Konačno, ekonomski sentiment u uslužnom sektoru zadržao se u listopadu u
dvoznamenkastom području (12,8 bodova). Ekonomski podaci za drugu
polovinu godine trebale bi potvrditi usporavanje gospodarstva, ali i
signalizirati solidne stope gospodarskog rasta u usporedbi s ostalim
državama EU. Razvoj gospodarske situacije u hrvatskim najvažnijim
trgovinskim partnerima u EU poziva na izraziti oprez i slabljenje
inozemne potražnje, osobito iz Njemačke, Italije i Austrije.