Ekonomija - Bosna i Hercegovina

EU: Za visoku korupciju blage kazne u BiH

Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH je, podsjeća se u izvještaju, usvojio kriterijume za identifikaciju slučajeva korupcije na visokom nivou.

VSTS je, dodaje se, 2021. godine omogućio automatski pristup podacima o slučajevima korupcije na visokom nivou u sistemu upravljanja predmetima.

U izvještaju iz Brisela pritom je navedeno nekoliko činjenica koje bi se i te kako mogle tumačiti kao kritike.

"Sankcije nisu dovoljno efikasne, odvraćajuće i proporcionalne. Sporazumi o priznanju krivice su česti, a sankcije su blage zbog prekomjerne primjene olakšavajućih okolnosti, pri čemu se zatvorske kazne često uslovljavaju ili čak pretvaraju u novčane sa malim efektom odvraćanja. Većina osuđujućih presuda je bila za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja", navodi se u izvještaju.

Zaključeno je, takođe, da u BiH i "dalje postoji alarmantno mali broj pravosnažnih presuda u predmetima visokog profila".

"U slučajevima korupcije na visokom nivou u 2021. godini bilo je 15 naloženih istraga, šest obustavljenih istraga, 12 podignutih optužnica, tri pravosnažne presude, dvije osuđujuće i jedna oslobađajuća", naglašeno je u izvještaju.

Amra Brkić Čekić, novinar i urednik crne hronike u "Oslobođenju", ocjenjuje da su kritike koje su iznesene u pomenutom izvještaju svakako na mjestu.

"To definitivno nije poruka koju pravosuđe u BiH treba da šalje kao odgovor na sistemsku korupciju u našoj zemlji. Posebno je zanimljiv podatak koji se odnosi na sklapanje sporazuma u ovim krivičnim djelima, a koji zapravo poručuju da osobe, osuđene za koruptivne radnje neće ići u zatvor. Najčešće dobiju manje kazne koje otkupe i opet su na slobodi", rekla je Brkić Čekićeva.

Prema njenim riječima, drugačija kaznena politika donosila bi rezultate.

"Da ove kazne imaju svoju svrsishodnost, ne bi bilo povratnika u činjenju ovakvih djela i ne bismo imali ovoliko raširenu korupciju", rekla je Brkić Čekićeva u izjavi za "Nezavisne novine".

Brankica Spasenić, novinarka iz Banjaluke, ističe da je prethodnih nekoliko godina kaznena politika u Republici Srpskoj pokazala da samo oko petine osuđenika za koruptivna krivična djela završi iza rešetaka, dok se u polovini predmeta izreknu uslovne osude.

"I ovo treba uzeti sa rezervom, s obzirom na to da  mnogi budu osuđeni na kaznu od godinu dana zatvora, koja se može zamijeniti novčanom kaznom. Prema posljednjim izmjenama Krivičnog zakonika RS i to je regulisano u korist optuženog, pa u članu zakona umjesto 'može se', stoji da se 'mijenja' za novčanu na zahtjev osuđenika. Dakle, sigurno je da neće ležati ni dan u zatvoru", kazala je Spasenićeva za "Nezavisne novine".

Prema njenim riječima, blaga kaznena politika za krivična djela korupcije opasna je i zbog toga što se u tim predmetima vrlo često radi o onima koji bi trebalo da štite zakon - policajcima, sudijama...

"Potpuno je zanemaren aspekt društvene, odnosno javne osude koju bi kazna trebalo da sadrži", navela je Spasenićeva.

S druge strane, sudeći prema izvještaju VSTS-a za prošlu godinu, napravljen je zamah po pitanju rada na predmetima visoke korupcije.

"U 2022. godini riješena su 33 predmeta korupcije visokog nivoa, te su tužilaštva donijela 32 naredbe za sprovođenje istrage za krivična djela korupcije visokog nivoa, što je gotovo dva puta više u odnosu na broj donesenih naredbi u prethodnoj godini. Riješeno je 27 istraga, odnosno 108 odsto više u odnosu na broj riješenih istraga u 2021. godini. Podignuto je 17 optužnica za korupciju visokog nivoa, što je znatno više od broja optužnica podignutih u prethodnoj godini", navode iz VSTS-a BiH.