Ekonomija - Hrvatska

Europska komisija objavila ekonomske preporuke za Hrvatsku

Predstavite konkretnu strategiju uvođenja poreza na imovinu, ojačajte nadzor nad proračunskim rashodima, ubrzajte zakonsko povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, do ožujka 2015. provedite drugu fazu reforme Zakona o radu… – to su neke od ekonomskih preporuka koje je Europska komisija upravo dala Hrvatskoj.

Osim preporuka, Komisija je ocijenila i rebalans hrvatskog proračuna, odnosno mjere koje je hrvatska Vlada dosad poduzela u tzv. proceduri prekomjernog deficita. Hrvatska će ove godine postići zacrtani cilj smanjenja deficita i, iako će cilj za 2015. biti promašen za jednu četvrtinu postotka BDP-a, Komisija daje pozitivnu ocjenu: "Hrvatska je poduzela mjere koje su potrebne za postizanje strukturnih ciljeva u proceduri prekomjernog deficita i Komisija smatra da procedura za Hrvatsku može biti u statusu mirovanja".

– Današnja odluka ohrabrujuća je vijest za Hrvatsku. EK prepoznaje uvjerljive napore koje je Hrvatska poduzela te ocjenjuje da bi planovi iz Nacionalnog programa reformi trebali biti dovoljni u rješavanju makroekonomskih ravnoteža. U proceduri prekomjernog deficita, Komisija ocjenjuje da je Hrvatska poduzela efikasne mjere i da nije potrebno poduzimati korektivne mjere – komentirao je Neven Mimica, europski povjerenik iz Hrvatske.

Hrvatska Vlada ukupno je od Bruxellesa dobila osam ekonomskih preporuka koje će morati ugraditi u svoju politiku i sve relevantne dokumente, a nakon toga i izvijestiti Bruxelles o tome kako ispunjava te preporuke.

Prva preporuka odnosi se na proračun. Hrvatska treba "potpuno provesti proračunske mjere donesene za 2014." i "dodatno precizirati mjere najavljene za 2015. i 2016." te ojačati proračunsku strategiju. "Do ožujka 2015. provesti detaljno preispitivanje rashoda", preporučuje EK. Do listopada ove godine Hrvatska treba zakonski utemeljiti Povjerenstvo za fiskalnu politiku te ojačati njegovu neovisnost od svih ministarstava. "Na temelju nadogradnje planova navedenih u nacionalnom programu reformi predstaviti konkretnu strategiju za reformu povremenog oporezivanja imovine", kaže se u dokumentu Komisije.

Druga preporuka odnosi se na mirovinski sustav i Komisija traži da se do ožujka 2015. usvoji "zakonodavstvo za ubrzavanje planiranog usklađivanja zakonski određene dobi za umirovljenje za žene i muškarce i poticanje planiranog povećanja zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina". Bruxelles traži od Banskih dvora da smanje mogućnost za rano umirovljenje, da se strože kontroliraju invalidske mirovine te da se ubrza "integracija" mirovina po posebnim propisima u opći mirovinski sustav. Prevedeno, da se ubrza ukidanje povlaštenih mirovina gdje god je to zakonski moguće. "Ojačati troškovnu učinkovitost sektora zdravstva, među ostalim u bolnicama", preporučuje Komisija.

Treća preporuka odnosi se na tržište rada i traži da se do ožujka 2015. provede druga faza reforme Zakona o radu "uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, osobito u pogledu uvjeta otpuštanja i radnog vremena te u cilju sprečavanja daljnje segmentacije tržišta rada, među ostalim za mlade ljude". Do kraja 2014. Hrvatska treba izraditi planove za rješavanje neprijavljenog rada.

I četvrta preporuka odnosi se na još jednu mjeru koju treba provesti do kraja ove godine: "provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti akcijski plan kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba". Sustav socijalnih naknada treba konsolidirati tako što će se na jednom mjestu vidjeti svi podaci o imovini neke osobe. "Poboljšati učinkovitost i prikladnost naknada socijalne pomoći njihovom boljom usmjerenošću", kaže se u četvrtoj preporuci.

Peta preporuka traži od hrvatske Vlade da poboljša poslovno okruženje. "Konkretno, do ožujka 2015. utvrditi cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući parafiskalne namete".