Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o krizi u Sloveniji i navodi da bi ta zemlja, kao naredna članica eurozone, mogla podnijeti zahtijev za dobijanje financijske pomoći. Slovenija je već više puta demantirala pojedine navode da će zatražiti financijsku pomoć Europske unije. U međuvremenu sve više raste vjerojatnost da će do toga ipak doći. Koliko je dramatična situacija u toj zemlji u vezi s dugo vremena prešućivanom krizom najbolje pokazuje dalji razvoj na tržištu nekretnina. Broj transakcija se smanjuje, a cijene i dalje padaju. Sve se to događa u jednom od najljepših i najatraktivnijih regija srednje Europe. Za samo sat vremena vožnje automobilom može se stići na brojna skijališta i mjesta za planinarenje, dok vožnja do mora traje nešto duže - sat i pol vremena. Stari dio Ljubljane, kojeg je u periodu od 1872. do 1957. godine stilizirao slovenski arhitekt Jože Plečnik, također se ubraja u najljepše u srednjoj Europi. Nijedna zemlja kao Slovenija ne nudi toliko toga na relativno tako malom prostoru: od Karavanki na sjeveru, vinskih regija na istoku, dubokih šuma na jugu pa do morske obale na jugozapadu.
Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o krizi u Sloveniji i navodi da bi ta zemlja, kao naredna članica eurozone, mogla podnijeti zahtijev za dobijanje financijske pomoći.
Slovenija je već više puta demantirala pojedine navode da će zatražiti financijsku pomoć Europske unije. U međuvremenu sve više raste vjerojatnost da će do toga ipak doći. Koliko je dramatična situacija u toj zemlji u vezi s dugo vremena prešućivanom krizom najbolje pokazuje dalji razvoj na tržištu nekretnina. Broj transakcija se smanjuje, a cijene i dalje padaju. Sve se to događa u jednom od najljepših i najatraktivnijih regija srednje Europe.
Za samo sat vremena vožnje automobilom može se stići na brojna skijališta i mjesta za planinarenje, dok vožnja do mora traje nešto duže - sat i pol vremena. Stari dio Ljubljane, kojeg je u periodu od 1872. do 1957. godine stilizirao slovenski arhitekt Jože Plečnik, također se ubraja u najljepše u srednjoj Europi. Nijedna zemlja kao Slovenija ne nudi toliko toga na relativno tako malom prostoru: od Karavanki na sjeveru, vinskih regija na istoku, dubokih šuma na jugu pa do morske obale na jugozapadu.
Dugo je Slovenija važila kao uzorni ekonomski učenik. U periodu od 2000. do 2007. prosječan privredni rast u toj zemlji se kretao oko devet posto. Godine 2004. je došlo do članstva u Europskoj uniji, a 2007. godine Slovenija je ušla u eurozonu. Kamate su se prepolovile i činilo se da više ništa ne može zaustaviti tu zemlju da u rekordno kratkom vremenu dostigne zapadnoeuropski životni standard. Posjedovanje po dva stana i dva automobila postepeno je postajalo pravilo među tamošnjim domaćinstvima. Više od 80 posto Slovenaca svoja četiri zida ima u privatnom vlasništvu. No, s jeftinim novcem na tržištu nekretnina se stvorio mjehur od sapunice, pa su mnogi odjednom počeli govoriti o Sloveniji kao o "Španjolskoj u Alpama".
No, kriza nastala na tržištu nekretnina kao spirala oslikava stanje u cjelokupnoj slovenskoj ekonomiji. Povećan je broj nezaposlenih, prije svega među mladima. Premijerka Alenka Bratušek planira uvođenje poreza na nekretnine i nada se da će ukidanjem državnih poduzeća doći do ekonomskih impulsa. Slovenski ekonomski list "Finance" međutim upozorava da se ne ide tim putem. S injekcijom na taj način dobijenog kapitala neće ponovo oživjeti umiruće tržište nekretnina. Samo jedna temeljna reforma tržišta rada mogla bi postepeno dovesti do povećane potražnje, navodi – pored ostalog – njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung.