Ekonomija - Slovenija

Roba je u ožujku na godišnjoj razini u prosjeku poskupjela za 12,4 posto, a usluge za 6,9 posto. Roba dnevne potrošnje skuplja je za 15,7 posto, polutrajna roba za 6,1 posto, a trajna roba za 5,9 posto.

Najveći doprinos godišnjoj inflaciji, 2,9 postotnih bodova, imalo je povećanje cijena hrane od 19,1 posto. Meso je poskupjelo za 18,2 posto, kruh i proizvodi od žitarica za 20,1 posto, a mlijeko, sir i jaja za 24,4 posto.

Inflacija je povećana za 1,2 postotna boda zbog skuplje struje. To je poskupjelo za 49 posto, što je, među ostalim, rezultat djelomičnog ukidanja mjera za ublažavanje posljedica visokih troškova energije uvedenih prije godinu dana, objašnjavaju statističari.

Godišnji rast cijena u ožujku bio je znatno veći nego godinu dana ranije - u ožujku prošle godine iznosio je 5,4 posto - i najveći od kolovoza prošle godine, kada je iznosio 11 posto. Godišnja stopa inflacije u rujnu je iznosila 10 posto, u listopadu 9,9 posto, u studenom 10 posto, u prosincu 10,3 posto te u siječnju 10 posto.

U ožujku ove godine mjesečne cijene ostale su nepromijenjene. Zbog prestanka sniženja i prelaska na proljetno-ljetnu kolekciju najviše su poskupjeli odjeća i obuća (7,2 posto), koji su mjesečnoj inflaciji pridonijeli 0,4 postotna boda. Odjeća je poskupjela 9,1 posto, a obuća 3,2 posto. Cijene medicinskih proizvoda, uređaja i opreme porasle su za 7,2 posto, poguravši inflaciju za 0,3 postotna boda.

Hrana je na mjesečnoj razini poskupjela za 1,1 posto. Istaknula su se poskupljenja povrća (za 3,7 posto) i mesa (za 1,1 posto). Porasle su i cijene vode (za 4,7 posto) te cijene u skupini ostali proizvodi za rekreaciju, vrtlarstvo i male životinje (za 2,3 posto).

S druge strane, mjesečnu inflaciju za 0,9 postotnih bodova ublažili su jeftiniji aranžmani (za 22,4 posto), a za 0,1 postotni bod još jeftinija kruta goriva (za 4,0 posto) i kućanski namještaj (za 2,2 posto).

Godišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u ožujku je iznosio 10,4 posto. Mjesečni rast cijena iznosio je 0,5 posto.

Cijene roba u prosjeku su na godišnjoj razini bile više za 11,9 posto, a cijene usluga za 7,2 posto. Roba dnevne potrošnje skuplja je za 15,5 posto, polutrajna roba za 6,3 posto, a trajna roba za 4,1 posto.

Inflacija je u ožujku bila najveća u segmentu hrane, alkohola i duhana, gdje je rast cijena ubrzan za 0,4 postotna boda u odnosu na veljaču na 15,4 posto.

Slijede cijene industrijskih neenergetskih proizvoda koje su ovaj mjesec bile skuplje za 6,6 posto nego godinu prije, dok je njihov međugodišnji rast u veljači iznosio 6,8 posto. Usluge su na godišnjoj razini poskupjele pet posto, što je nešto više nego u veljači (4,8 posto).

Cijene energenata bile su za 0,9 posto niže nego prije godinu dana, dok je u veljači njihov međugodišnji rast iznosio 13,7 posto.

Od zemalja koje koriste euro i za koje je Eurostat imao podatke, najnižu godišnju inflaciju u ožujku bilježe Luksemburg (tri posto), Španjolska (3,1 posto) i Nizozemska (4,5 posto).

Najvišu godišnju inflaciju bilježe Latvija (17,3 posto), Estonija (15,6 posto) i Litva (15,2 posto).

Isključujući cijene energije i hrane, inflacija u ožujku u eurozoni iznosila je 5,7 posto.