Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Gorući problem u BiH: Polovinu BDP-a čini siva ekonomija

Siva ekonomija jedan je od gorućih problema kada se govori o poslovnom ambijentu u Bosni i Hercegovini. Međutim, o ovom problemu ne postoje konkretni statistički podaci o tome koliku tačno štetu donosi državi. Zbog čega se takvi podaci kriju ne znaju ni naši sagovornici, ali nam je direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH Mladen Pandurević kazao kako postoje neka istraživanja, ustvari procjene, koje govore da je učešće sive ekonomije između 30 i 50 posto ukupnog BDP-a države.

Elementi i alati

- To su samo procjene, ne postoje egzaktna istraživanja, sumnjam da ih iko i može napraviti. Normalno, učešće sive ekonomije nije isto u svim djelatnostima, jer i u raznim djelatnostima postoje oscilacije. Prema onome što mi znamo, najveća zastupljenost sive ekonomije je u preradi hrane, naročito u pekarskoj industriji, drumskom prevozu, hotelijerstvu, građevinarstvu i preradi drveta, kazao je Pandurević.

Ekonomista Damir Miljević kazao je kako je u BiH najveći stepen opterećenja rada u cijelom regionu fiskalnim davanjima, te kako to šteti ne samo budžetu, već i radnicima i firmama.

- Iako ne postoje nikakva ozbiljna istraživanja u zadnjih nekoliko godina o nivou sive ekonomije u BiH, moguće je pretpostaviti da siva ekonomija u BiH raste. Dva su osnovna uzroka za to, jedan je nepovoljan privredni ambijent i visoke stope poreza i doprinosa na lična primanja sa jedne i nespremnost vlasti u BiH da provode reforme s druge strane, pa onda imamo situacije u kojima je dobar dio privrede u sivoj zoni, i to najčešće tako što se plate nerealno iskazuju, a dio se plaća u gotovini. Nažalost, ništa se ozbiljno na tome ne radi zadnjih nekoliko godina, istakao je Miljević.

Sprečavanje sive ekonomije je isključiva nadležnost države, jer je država ta koja ima sve elemente i alate kojima se može s time boriti, smatra Pandurević, a i ako ih nema može ih donijeti. Ti alati se odnose na adekvatne propise, adekvatan pravni okvir, zakonsku regulativu.

- Država raspolaže kontrolnim organima i elementima prisile i može provesti potrebne mjere. Sad, koliko to oni rade ili ne rade, to je veliko pitanje. Mi tražimo da država uradi program za suzbijanje sive ekonomije koji bi sadržavao smanjenje neformalnog sektora, unapređenje zakonske regulative, jačanje inspekcija, sudova i tužilaštava, istakao je Pandurević, te dodao kako generalno nisu zadovoljni time šta se radi po ovom pitanju.

Rješenja

Siva ekonomija, smatra Predrag Zgonjanin, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, teško da će ikada biti iskorijenjena.

- Ona će uvijek postojati, kako kod nas, tako i u ostalim zemljama Evrope. Kod nas postoji u većem procentu nego što bi trebala da postoji, stoga bi je trebalo suzbijati na svaki mogući način, kazao je Zgonjanin.

Prema nekim istraživanjima koja su urađena, kako je kazao Pandurević, BiH se nalazi na dnu ljestvice u regionu, ali i u Evropi, kada je ova problematika u pitanju.

- Siva ekonomija utiče na nelojalnu konkurenciju na tržištu i nejednake uslove poslovanja. Zamislite dvije firme sa istim djelatnostima, od kojih jedna ne plaća doprinose, a druga plaća. U startu je proizvod koji neregularna firma prodaje za 30 posto jeftiniji, tako da ako je u regularnoj firmi cijena nekog proizvoda 100 KM, u neregularnoj je cijena istog proizvoda 70 KM. To dakle direktno utiče na slabljenje konkurentnosti poslodavaca u BiH, povećava cijenu kapitala, sprečava državu da uvede efikasan sistem socijalne zaštite, a radnici koji rade u toj sivoj ekonomiji imaju nesiguran status, neadekvatne mjere zaštite na radu i smanjena im je mogućnost da zaštite svoja prava, istakao je Pandurević.

Rješenja za ovaj problem, smatra i ekonomista Miljević, postoje, samo je pitanje da li je iko spreman da poduzme išta po tom pitanju.

- Rješenje je vrlo jednostavno, treba spustiti opterećenje na rad s jedne i pooštriti kontrole s druge strane. Ne postoji treća varijanta, kazao je Miljević.

Loša pozicija u utrci za investicije

Ukoliko poslodavac u BiH želi isplatiti platu potencijalnom zaposleniku u iznosu 1.000 KM, prvo mora platiti 600 KM vlastima kroz poreze i socijalne doprinose. Ovakav izrazito visok iznos za plaćanje djeluje kao značajan faktor odvraćanja od zapošljavanja i često rezultira time da poslodavci odlučuju da uopšte nikoga ne zaposle ili da zaposle ljude mimo znanja nadležnih vlasti. To dalje dovodi do jačanja sive ekonomije, gdje je radnicima ozbiljno ograničen pristup socijalnim beneficijama i doprinosima za penzioni i zdravstveni sistem, a koji bi trebao da se primjenjuje na sve. Mnogi poslodavci izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa, a njihovi zaposleni se registruju kao nezaposleni kako bi primali minimalne socijalne naknade. Naprimjer, samo u aprilu 2013. godine 550.000 osoba je registrovano kao nezaposleno, dok je pravi broj vjerovatno bliži brojci od 190.000. Postoje nedosljednosti i kompleksnosti u poreskim sistemima u različitim dijelovima zemlje koji predstavljaju velike probleme za potencijalne investitore u privredi. Od 189 zemalja, BiH je rangirana na 135. mjesto prema kriterijima za jednostavnost plaćanja poreza, što zemlju ostavlja na veoma lošoj poziciji u utrci za strane investicije, stoji u Sporazumu za rast i zapošljavanje u Bih, koji je uradila Delegacija Evropske unije u BiH.