Ekonomija - Hrvatska

Građevinarstvo i uslužne djelatnosti najveći generatori hrvatskog rasta

Iako je dinamika godišnjeg i tromjesečnog rasta blago usporila, gospodarsku aktivnost i dalje snažno podržava domaća potražnja, ali i investicije. S druge strane, neto inozemna potražnja djelovala je u suprotnom smjeru, prvenstveno kao posljedica snažnijeg uvoza od izvoza usluga.

Gospodarstvo Hrvatske blago je usporilo u prvom tromjesečju 2024. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali i u odnosu na prethodno tromjesečje premda su stope rasta i dalje solidne, na što su upućivali i ranije objavljeni visokofrekventni pokazatelji. Prema prvoj procjeni kretanja BDP-a, koju je danas objavio Državni zavod za statistiku, godišnja stopa rasta se u prvom tromjesečju 2024. spustila na 3,9% u odnosu na isto razdoblje 2023. (prema originalnim podacima).

Sezonski prilagođeni podaci uputili su na usporavanje rasta gospodarstva na 1,0% u odnosu na razdoblje listopad-prosinac 2023. (kada je zabilježen realan tromjesečni rast od 2,0%). Godišnja stopa rasta prema sezonski prilagođenim podacima iznosila je također 3,9%.

U prvom tromjesečju gospodarski rast posljedica je rasta domaće potražnje, dok je kod neto inozemne potražnje zabilježen godišnji pad, kao rezultat pada izvoza usluga (-8,2%), dok je uvoz usluga bio viši za 13,8% u odnosu na isto razdoblje 2023. S druge strane, neto izvoz roba bio je pozitivan s obzirom na to da je izvoz roba (+2,9%) bio snažniji od uvoza roba (+0,5%). Negativna stopa rasta izvoza usluga donekle iznenađuje s obzirom na dostupne podatke o fizičkim pokazateljima u dosadašnjem tijeku turističke sezone.

Najveća sastavnica BDP-a, potrošnja kućanstava bila je u prvom tromjesečju realno viša za 6,0% godišnje što je blago ubrzavanje u odnosu na tromjesečje ranije kad je realan rast iznosio 5,3%, na što su upućivali i podaci o prometu trgovine na malo. Posljedica je to značajnog izraženog pritiska na rast plaća, i dalje otpornog tržišta rada kao i kretanja u turizmu. Zrcalilo se to i na pokazateljima potrošačkog optimizma koji su iznad dugoročnog prosjeka, ali i jačanja dinamike kreditiranja kućanstava radi kupnje trajnih potrošačkih dobara. Nadalje, snažan rast bruto investicija u fiksni kapital peto tromjesečje zaredom uz dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 10,8% u prvom ovogodišnjem tromjesečju uvelike je posljedica rasta građevinarstva za koji predmnijevamo da je podršku pronašao i u raspoloživim sredstvima EU fondova. Konačno, državna potrošnja usporila je na 1,0% godišnje (u odnosu na 4,6% u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju), što je nešto niže od naših očekivanja.

Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prvom tromjesečju u odnosu na tromjesečje ranije predvodnik rasta (sezonski prilagođeni podaci). U ostalim zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Mađarske porastao je za 0,8%, Slovačke za 0,7%, Češke i Rumunjske za 0,5%, Bugarske i Poljske za 0,4%.

Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od siječnja do ožujka 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. iznosio je 3,5% (originalni podaci). Na rast BDV-a u prvom tromjesečju 2024. utjecao je znatan rast realne dodane vrijednosti u Građevinarstvu (+13,1%), na što su sugerirali podaci o obujmu građevinskih radova tijekom razdoblja siječanj-ožujak. Ohrabruje i rast u djelatnostima ICT-a (+9,9% godišnje), dok je solidna stopa rasta zabilježena i u Trgovini, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (+6,3%). Ipak, na oprez upućuju podaci o kretanju industrijske proizvodnje budući da je prerađivačka industrija u skladu s očekivanjima zabilježila realan pad bruto dodane vrijednosti za 1,5%. Izuzev posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja koje je bilo i pod utjecajem kolebljivosti u proizvodnji energije, industrija bilježi godišnji pad bruto dodane vrijednosti od posljednjeg tromjesečja 2022., što upućuje da se i dalje nalazi u recesiji.

Na razini cijele 2024. godine ostajemo pri našim očekivanjima od 3% realnog gospodarskog rasta uz nepromijenjene izglede. Naime, okruženje se pokazalo otpornijim, europodručje je krenulo putem oporavka, a investicije su u solidnom zamahu uslijed povlačenja europskih sredstava. Uz to, snažno tržište rada i rast plaća već se jedno vrijeme ocrtava u predvodniku gospodarskog rasta, osobnoj potrošnji. Ovdje je važno napomenuti da je potrošnja države uvelike pod pritiskom dogovorenih povećanja materijalnih prava u javnom sektoru, dijelom pod utjecajem inflacije iz prethodnih razdoblja te činjenice da je 2024. izborna godina. Naposljetku, unatoč umjereno pozitivnim očekivanjima glede turizma, rezultati prvog tromjesečja pozivaju na oprez te ohrabruju očekivanja da će u 2024. biti zabilježen neto negativan doprinos inozemne potražnje.

Austrije i Njemačke za 0,2%, dok je rast gospodarstva Slovenije na tromjesečnoj razini stagnirao.