Ekonomija - Hrvatska

HNB: Ove godine rast 1 posto, iduće 2,2 posto

Hrvatska narodna banka očekuje u ovoj godini rast domaćeg gospodarstva od samo 1,0 posto, dok bi se u 2012. rast trebao ubrzati, no projicirana stopa rasta od 2,2 posto i dalje će biti znatno niža od onih prije krize, a iz središnje banke ističu kako su osnovni uzrok sporijeg oporavka hrvatskoga gospodarstva njegove dugoročne strukturne slabosti.

U danas objavljenoj Informaciji o gospodarskim kretanjima i prognozama, HNB ocjenjuje da će se stanje javnih financija u 2011. nastaviti pogoršavati, pa bi manjak opće države mogao dosegnuti 5,8 posto BDP-a.

To je rezultat očekivanog daljnjeg pada prihoda i porasta investicijske aktivnosti države. Takva kretanja, navodi se, rezultirat će nastavkom rasta javnog duga, koji će se i jednokratno povećati zato što će država u procesu privatizacije brodogradilišta preuzeti njihove financijske obveze.

Ukupni fiskalni manjak u 2012. bi, prema sadašnjim Vladinim planovima, trebao biti smanjen na 4,4 posto, ali javni će dug i dalje nastaviti rasti, smatraju u HNB-u.

Ocjenjuju da bi se nešto povoljnija gospodarska kretanja u hrvatskim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima trebala povoljno odraziti na izvoz robe i usluga u tekućoj godini, no s obzirom na negativan bazni učinak, godišnja stopa rasta izvoza bit će znatno niža nego lani.

Domaća se potražnja na početku 2011. nastavila smanjivati, ali može se očekivati da će u nastavku godine ipak biti zabilježen postupni oporavak. Tako bi se do kraja godine trebalo zaustaviti smanjenje broja zaposlenih, što bi uz oporavak potrošačkog optimizma trebalo dovesti do rasta potrošnje kućanstava.

Osim toga, očekuje se rast investicija, koji će u najvećoj mjeri generirati javni sektor. Kod privatnih investicija ne očekuje se povećanje, pri čemu će pozitivna kretanja vjerojatno obilježiti investicije u zamjenu strojeva i opreme, dok će investicije u građevinske objekte vrlo vjerojatno dodatno lagano pasti. Smanjenje potrošnje države moglo bi se nastaviti.

Tek blagi gospodarski rast, smatraju u HNB-u, neće biti dovoljan da preokrene trendove na tržištu rada, a pozitivne reakcije tržišta rada na oporavak gospodarstva vjerojatno će se početi ostvarivati tek u 2012. U skladu s time visoka razina nezaposlenosti zadržat će se i tijekom tekuće godine.

Očekuje se da bi prosječna godišnja stopa inflacije u ovoj godini mogla iznositi 2,8 posto, a krajem godine biti i viša.

Uz blagi gospodarski oporavak u 2011. može se očekivati i ponovno širenje neravnoteže na tekućem računu, pa bi se manjak mogao povećati na 1,9 posto projiciranog BDP-a u 2011.

Ukupan bi inozemni dug Hrvatske na kraju 2011. mogao iznositi 47,1 milijardu eura. Očekivani relativni pokazatelji inozemne zaduženosti za 2011. godinu - inozemni dug jednak 100,5 posto BDP-a, odnosno 254,2 posto izvoza robe i usluga - Hrvatsku i nadalje izdvajaju kao visoko zaduženu zemlju, pri čemu je kreditna ocjena države na samom dnu ljestvice koja obuhvaća investicijski rang, napominju iz HNB-a .

Očekuju da bi krajem 2012. inozemni dug mogao iznositi oko 49,4 milijardi eura ili 101 posto BDP-a, pri čemu će rastu duga najviše pridonijeti ostali domaći sektori i država.

Iz HNB-a napominju kako je kriza naglasila strukturne probleme hrvatskoga gospodarstva.

Analiza potencijalnog rasta i prevladavajući konsenzus analitičara upućuju na to da dosezanje pretkriznih stopa rasta BDP-a tijekom sljedećih nekoliko godina neće biti moguće, a rast će biti vrlo spor ako se ne provedu duboke strukturne reforme, upozoravaju iz HNB-a.

Smatraju da je smanjenje javnog sektora nužan uvjet za uspješan razvoj gospodarstva u idućim godinama, a fiskalna konsolidacija na razini opće države ključna je za smanjenje vanjskih makroekonomskih rizika i za poboljšanje uvjeta financiranja cijeloga gospodarstva.

Potrebno je stoga revitalizirati i produbiti reforme iz Programa gospodarskog oporavka, uključujući i one koje se odnose na funkcioniranje javne uprave, upravljanje državnom imovinom, reformu pravosuđa, sustav socijalnog osiguranja, kao i one u području radnog zakonodavstva od kojih se brzo odustalo. Time bi se poboljšala poslovna klima i smanjila uključenost široko definirane države u gospodarstvo, zaključuju u HNB-u.