- Nakon što
je gospodarska aktivnost u prvoj polovini ove godine nastavila
razmjerno snažno rasti, podržana snažnim priljevom turista i rastom
osobne potrošnje te, u manjoj mjeri, investicija, u nastavku tekuće
godine rast bi mogao oslabjeti, stoji u sažetku jesenske makroekonomske
projekcije HNB-a, objavljenoj na internetskoj stranici središnje banke.
Takva
očekivanja, navode iz HNB-a, djelomično odražavaju usporavanje dinamike
turističke aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci, a nakon snažnog skoka
početkom godine očekuje se i blaži rast osobne potrošnje, što je vezano
uz sporiji projicirani rast realnih plaća i broja zaposlenih.
S
druge strane, investicijska bi se aktivnost mogla intenzivirati zbog
očekivanoga jačeg korištenja fondova Europske unije u odnosu na prvo
polugodište, smatraju u HNB-u.
Rizici za gospodarski rast i
dalje su naglašeni, istaknuto je, pri čemu u kratkome roku dominiraju
negativni rizici, dok se srednjoročni rizici čine više uravnoteženi.
Negativni
rizici proizlaze iz relativno slaboga vanjskog okružja, kao i iz
produženog trajanja rata u Ukrajini te i nadalje prisutnih geopolitičkih
napetosti čija bi eskalacija mogla rezultirati izraženijim usporavanjem
svjetske ekonomije i potom gospodarstva europodručja i Hrvatske.
Osim
toga, navode iz HNB-a, akumulirani učinci pooštravanja monetarne
politike mogli bi nešto snažnije usporiti gospodarsku aktivnost nego što
se trenutačno očekuje. S pozitivne strane, investicije privatnog
sektora i kretanja na tržištu rada mogli bi se pokazati otpornijima na
učinke monetarnog stezanja nego što se sada očekuje.
Iz
HNB-a prognoziraju da bi u 2024. godini realan rast mogao usporiti na
2,6 posto, pri čemu bi doprinos investicija mogao biti nešto manji, a i
rast izvoza usluga mogao bi se usporiti s obzirom na to da dosegnute
razine već premašuju pretpandemijska ostvarenja.
S druge strane, s dinamiziranjem inozemne potražnje sljedeće godine robni bi izvoz mogao ojačati, a osobna potrošnja nastaviti rasti po stabilnim stopama podržana umjerenim rastom realnih dohodaka u uvjetima manjka radne snage i nastavka smanjenja inflacije.
Rizici za ostvarenje projicirane inflacije i dalje vrlo naglašeni
Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u kolovozu je privremeno porasla zbog poskupljenja energenata, no iz HNB-a prognoziraju da bi trebala nastaviti slabjeti te bi nakon 10,7 posto lani mogla usporiti na ocijenjenih 8,8 posto u 2023. i dodatno se sniziti na 4,7 posto u 2024. te 2,4 posto u 2025. godini.
Usporavanju
inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje inflacije cijena
energije, tu je i usporavanje inflacije cijena hrane, no iz HNB-a
upozoravaju da bi temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i
hrane, mogla u 2023. ubrzati na 9,4 posto.
- Naime,
inflacija cijena usluga posljednjih se mjeseci zadržala na visokim
razinama te bi sveukupno u 2023. mogla porasti više nego što se prije
očekivalo, smatraju u HNB-u, napominjući da inflaciji cijena usluga
ponajprije pridonose ugostiteljske usluge i usluge smještaja.
Iz središnje banke ističu da su rizici za ostvarenje projicirane inflacije i dalje vrlo naglašeni.
Osim
viših cijena energije, koje su se djelomično materijalizirale
prethodnih mjeseci, rizici za sporije smanjenje inflacije uključuju i
mogući izraženiji rast cijena hrane, kojem bi osim eventualnih
nepovoljnih vremenskih prilika moglo pridonijeti i povlačenje Rusije iz
Crnomorske inicijative vezane uz izvoz žitarica.
Dodatno,
navode iz HNB-a, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju naglašenijeg
rasta plaća, osobito ako se profitne marže ne smanje i time apsorbiraju
dio troškovnih pritisaka plaća.
S druge strane, slabljenje potražnje, jači učinci pooštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane putanje, ocjenjuju.
Nastavak trendova rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti
Na tržištu rada, prognoziraju iz HNB-a, trebali bi se nastaviti
bilježiti trendovi rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti uz
porast nominalnih i realnih plaća.
Kako ističu, relativno
snažan rast zaposlenosti u prvom polugodištu 2023. ponajviše je rezultat
dinamiziranja gospodarske aktivnosti u uslužnim djelatnostima,
poglavito u turizmu.
No u nastavku godine, kao i u ostatku
projekcijskog razdoblja, očekuje se postupno slabljenje zamaha, u
skladu s projiciranim gospodarskim kretanjima.
Tako se
očekuje razmjerno blago dodatno smanjenje stope nezaposlenosti,
djelomično i pod utjecajem sve izraženijeg zapošljavanja stranih
radnika.
HNB procjenjuje i da bi se višak na tekućem i
kapitalnom računu platne bilance u 2023. mogao znatno povećati u odnosu
na prošlu godinu i iznositi 2,9 posto BDP-a, a nakon toga mogao bi se
početi blago smanjivati.
- Prognozirani rast viška u 2023. prvenstveno odražava očekivani rast prihoda od turizma, rast neto priljeva sredstava iz proračuna EU-a i primjetno smanjenje vrijednosti neto uvoza energenata zbog pada njihovih cijena na svjetskom tržištu, navode.
