-
Ove godine obilježava se 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa
Azerbajdžana i Hrvatske koja je naš strateški partner. Drago nam je da
pridonosimo energetskoj sigurnosti vašega gospodarstva i odlučni smo
proširiti trgovinske odnose te investicije na temelju prijateljstva
naših dviju zemalja, rekao je ministar gospodarstva Azerbajdžana Mihail Jabarov.
- Postoji veliki potencijal za razvoj ove suradnje u energetskom smislu u razvoju faramaceutike prisutnosti naših kompanija na njihovu tržištu. Također, zainteresirani su i za suradnju u turističkom sektoru i u posjetima i u investicijama, nadovezao se hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Interes za energetiku, turizam i farmaceutiku
Europska unija vodeći je trgovinski partner Azerbajdžana, no Hrvatsku s
tom euroazijskom zemljom veže strateško partnerstvo, ponajprije zbog
činjenice da Hrvatska uvozi čak 90 posto nafte iz Azerbajdžana. Unatoč
tome, trgovinski je deficit i dalje golem, što dvije zemlje žele
promijeniti. Ministar gospodarstva Azerbajdžana Mihail Jabarov istaknuo je da postoje velike mogućnosti za daljnju suradnju.
–
Energetika, turizam, farmaceutika i strojarstvo sektori su koji nas
posebice zanimaju. Naša je trgovinska suradnja prošle godine dosegnula
900 milijuna dolara, a s obzirom na snažan rast hrvatske ekonomije
vidimo tu velike prilike, rekao je.
Hrvatska trenutačno izvozi u Azerbajdžan skromne količine strojeva, uređaja i turbina, no mogućnosti su puno veće.
Plinovod vrijedan 1,5 milijardi eura
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar naglasio je da Azerbajdžan treba iskustva hrvatskih kompanija i njihovo znanje.
–
Imamo izvrsnu suradnju na području energetike, a postoji i velik
potencijal u farmaceutskom sektoru. Azerbajdžan je također zainteresiran
za turističku suradnju, i u kontekstu posjeta i investicija, kazao je
Šušnjar.
Jedan od ključnih zajedničkih projekata je
Jadransko-jonski plinovod, vrijedan gotovo milijardu i pol eura, koji
razvijaju azerbajdžanska kompanija SOCAR i hrvatski Plinacro.
– Plinovod će omogućiti sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj te plinifikaciju Crne Gore, Albanije i dijela Bosne i Hercegovine, pojasnio je Robert Bošnjak iz Plinacroa.
Zeleni projekti na pomolu
Uz plin, Azerbajdžan u Hrvatskoj vidi potencijal i u zelenoj energiji te geotermalnim izvorima.
–
Prepoznali smo nekoliko lokacija u Hrvatskoj za moguća ulaganja u
održive hidroelektrane jer želimo prenijeti svoju tehnologiju za
proizvodnju zelene energije, rekao je Ramiz Mammadov iz AS Group Investmenta.
Hrvatske tvrtke poput Končara, Fortenove i Dokinga već su u izravnim razgovorima s potencijalnim partnerima iz Azerbajdžana kako bi ojačale svoj izvoz na to bogato kaspijsko tržište.
