Ekonomija - Hrvatska

Hrvatski dug do kraja godine blizu 80 posto BDP-a

Hrvatski javni dug na kraju ove godine vjerojatno će biti blizu 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a proračunski deficit vjerovatno nešto viši od 5,8 posto BDP-a, kazao je danas ministar financija Boris Lalovac.

Prema danas objavljenim podacima Eurostata, javni dug Hrvatske dosegnuo je u drugom tromjesečju 252,7 milijardi kuna ili 77 posto BDP-a, što je za 664 milijuna kuna ili 0,4 postotna boda više nego u prethodnom tromjesečju. To je, među ostalim, posljedica promjene metodologije izračuna javnog duga.

"Prema novoj Eurostatovoj metodologiji, proširio se obuhvat te su u javni dug uključene i Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb i još šest, sedam kompanija. To je zapravo realna slika Hrvatske", rekao je Lalovac napominjući da s tim širim obuhvatom primjerice 2010. i 2011. javni dug ne bi bio 40 nego 60 posto BDP-a.

Poručio je i da će te tvrtke, izvanproračunski fondovi uključeni po novoj metodologiji u javni dug, morati proći restrukturiranje.

To je nova metodologija, što znači da se neće morati rezati samo centralni proračun nego i ti izvanproračunski fondovi, kazao je.

"Svi koji sada ulaze, a stvaraju taj javni dug, morat će proći snažne mjere restrukturiranja. To se više neće moći odgađati i držati van proračuna. Morat će nositi teret centralne države - ako mi režemo, morat će i oni", kazao je Lalovac.

Udjel duga rast i zbog pada BDP-a, inflacije...

Da bi javni dug do kraja godine mogao dosegnuti 80 posto BDP-a slažu se i analitičari.

"Trend rasta javnog duga nastavit će se zbog pada gospodarske aktivnosti, ali i potrošačkih cijena, odnosno inflacije, što znači da će se nominalni BDP smanjiti. Uz to, čini se da će proračunski manjak biti veći nego što se planiralo", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Prema projekcijama Ministarstva financija, manjak državnog proračuna u 2014. iznosit će oko 19 milijardi kuna ili 5,8 posto BDP-a.

Šantić ističe da se u usporedbi s ostalim tranzicijskim gospodarstvima, Hrvatska nalazi među zemljama s izraženijim javnim dugom. Na kraju drugog tromjesečja, javni dug Češke iznosio je, primjerice, oko 44 posto BDP-a, a Rumunjske 38,5 posto.

Mnoge članice eurozone imaju znatno veći javni dug. Francuska, primjerice, 95 posto BDP-a, a Italija čak 133 posto.

No, na svjetskim financijskim tržištima ne vrijede ista pravila za sve, kaže Šantić. Tranzicijskim zemljama ne tolerira se ista razina zaduženosti kao članicama eurozone.

"A na godišnjoj razini Hrvatska je, uz Sloveniju koja ima problema s bankarskim sustavom, zabilježila najsnažniji rast javnog duga, pa je jasno da se nastavlja trend rasta duga", ističe Šantić.

Slovenski javni dug porastao je u drugom tromjesečju u odnosu na isti lanjski kvartal za čak 16,9 postotnih bodova, a hrvatski za 8,5 bodova.

"U dužem roku hrvatski gospodarski potencijali dosta su skromni, zbog nedostatka reformi, a moramo biti svjesni i visokih troškova refinanciranja javnog duga, posebice ako dođe do porasta kamata na međunarodnim financijska tržištima", kaže Šantić, s obzirom da bi iduće godine američka središnja banka Fed mogla povećati kamatne stope.

"Kako gospodarska aktivnost pada, dok se s druge strane zbog deflacijskih pritisaka smanjuju proračunski prihodi, do kraja godine hrvatski javni dug vjerojatno će iznositi više od 80 posto BDP-a", kaže Šantić.
Promjena metodologije izračuna javnog duga

Na rast udjela javnog duga u BDP-u utječe i promjena metodologije. U ponedjeljak je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio da je dug opće države u Hrvatskoj na kraju 2013. iznosio blizu 250 milijardi kuna ili 75,7 posto BDP-a, što je prema novoj ESA 2010 metodologiji 8,6 postotnih bodova više nego u prijašnjoj procjeni. Primjenom nove metodologije ESA 2010, konsolidirani dug opće države porastao je od 2010. do 2013. godine u prosjeku za 27 do 29 milijardi kuna godišnje.

Lalovac: Svaka sljedeća vlada koja dolazi morat će još više rezati

Ministar financija Boris Lalovac izjavio je danas kako bez obzira na izbornu godinu strukturne reforme moraju ići dalje te da će i u 2015. biti rezanja na rashodovnoj strani proračuna.

Bez obzira na izbornu godinu, strukturne reforme moraju ići dalje, morat će se voditi računa da javne financije budu što stabilnije i da se rashodi moraju rezati, kazao je Lalovac koji je sudjelovao na konferenciji za novinare Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Podsjetio je da je po novoj metodologiji hrvatski javni dug došao na razinu od oko 80 posto BDP-a. "I moje osobno mišljenje je da će svaka sljedeća vlada koja dolazi morati još više rezati. I to je jedina istina", kazao je ministar financija.

Lalovac je naveo kako se već 'rezalo', ali ne onoliko kolika su bila očekivanja oko 6 do 7 milijardi kuna, već dvije do tri milijarde.

"Istina je da će u 2015. biti smanjenje rashodovne strane proračuna u odnosu na rebalans 2014. i svakako će se to nastaviti i u 2016.", rekao je.

Na upit pak koliki će biti rezovi u 2015. godini, odgovorio je kako prvo treba dobiti potvrdu premijera te će onda o tome izvijestiti, ali je poručio kako će "biti značajno rezanje".

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić kazao je kako vlada čitavo vrijeme analizira i smanjuje troškove.

"Procjena je okvirna da je od početka mandata ove vlade na rashodovnoj strani 'skinuto' 20 milijardi kuna. Toliko bi danas troškovi države bili veći da nije bilo svih ušteda i rezanja u svim segmentima poslovanja države", kazao je.

No, u međuvremenu su, kako je naveo, kamate duplo porasle zbog svih nagomilanih dugova iz prethodnih razdoblja i novih kredita ove vlade, pojavili su se troškovi EU od gotovo četiri milijarde kuna, došlo je do niza autonomnih troškova koji se ne mogu izbjeći, a vlada se opredjelila da neće rezati plaće, mirovine i socijalna davanja.

"To je to. Prema tome, veliki posao smo već odradili, a ove nove prilagodbe diktirane su projekcijama koje smo prihvatili i dinamikom fiskalne konsolidacije koja se mora dogoditi. S odgodom godinu, dvije, ali konsolidacija se mora dogoditi i dok smo tu izvršavat ćemo svoje obveze i poslanje da javne financije dovedemo u red", rekao je Grčić.

Ministar financija je odgovarajući na niz pitanja o današnjoj vladinoj odluci o analizi rashoda proračuna, ponovio kako se misli snimati i 'češljati' sve, kako će pet povjerenstva analizirati ne samo troškove plaća već cjelokupne troškove u sustavu plaća, sustav zdravstva, troškove subvencija.

Kao zanimljivost je naveo kako ima oko 187 zavoda, agencija, instituta te se primijetilo da imaju različite osnovice od primjerice ministra financija - ministar ima početnu osnovicu oko 4.600 ili 4.700 kuna, a ima agencija i zavoda s osnovicom od 6.000 ili 8.000 kuna.

"Te početne plaće između njih i ministra financija, koji ima 15.000 kuna neto plaću, su velike razlike i to je ono u čemu ćemo ustrajati da se uspostavi korektan odnos između proračunskih osnovica i trošenja novca poreznih obveznika", istaknuo je.

Lalovac je najavio da će se mjere iz analize primjenjivati odmah, odnosno u ožujku iduće godine, a dio će mjera biti implementiran već u proračunu za 2015.

"Već sada ćemo morati ići s manjim rashodima za zaposlene, s manjim materijalnim troškovima", kazao je.