Hrvatsko gospodarstvo će u 2024. godini porasti za 3,3 posto, dok će u 2025. rast usporiti na 2,8 posto, prognoze su glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovijih "HUB Izgleda" objavljenih u petak.
Kako se navodi u HUB-ovoj objavi, ekonomisti banaka i ekonomisti u Europskoj komisiji su potkraj prošle godine podcijenili rast za 2023. godinu, a isto vrijedi i za ranije procjene za ovu godinu, koje su prognozirale rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,5 posto,
Prema procjenama hrvatskih ekonomista, gospodarski rast će
u 2024. prvenstveno biti pogonjen osobnom potrošnjom, koja bi trebala u
prosjeku porasti za 4,5 posto, pri čemu najmanje optimistični ekonomist
prognozira da rast od 3,9 posto, a najoptimističniji za 5,1 posto.
Slijede investicije, čija je očekivana stopa rasta 3,8 posto, dok bi
izvoz trebao porasti za 2,7 posto.
- Uz smirivanje inflacije oko 3,2 posto i dvoznamenkasti rast prosječne nominalne plaće, neizbježan je snažan doprinos osobne potrošnje rastu. No, dio rasta plaća povezan je s povećanim državnim izdacima i deficitom, kažu iz HUB-a, pri čemu ekonomisti u prosjeku očekuju da će deficit opće države iznositi oko 2,5 posto BDP-a.
U 2025. daljnji pad stope nezaposlenosti i usporavanje inflacije
Kada je, pak, riječ o prognozama za 2025., HUB je prognozira rast od 2,8
posto, a Komisija od 2,9 posto. "Usporavanje u 2025. ne bi trebalo biti
osjetno", kažu iz HUB-a,
Ekonomisti prognoziraju da će doprinos
izvoza, čiji se rast očekuje po stopi od 3,6 posto, preuzeti primat u
odnosu osobnu potrošnju, čiji bi rast mogao usporiti na oko tri posto,
dok bi investicije mogle imati sličan doprinos kao i u ovoj godini.
Prognoziraju
daljnji pad stope nezaposlenosti, s 5,7 posto u ovoj na 5,4 posto u
idućoj godini, dok bi inflacija trebala dodatno usporiti, na oko 2,6
posto. Tu je i prognoza osjetno sporijeg rasta plaća nego u ovoj godini,
za 5,6 posto, ali i isto tako i osjetno manjeg deficita proračuna, od
0,8 posto BDP-a, što bi trebalo dovesti omjer javnog duga ispod praga od
60 posto.
Upitani kako vide buduće odluke Europske središnje
banke (ESB) o kamatnim stopama, ekonomisti su složni da se u ovoj godini
mogu očekivati još dva spuštanja od po 25 baznih bodova, što bi
temeljnu kamatnu stopu svelo na 3,25 posto na kraju godine.
Inače, predsjednica HUB-ova kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ), zamjenik joj je Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke (Zaba), a u Klubu su i Alen Kovač iz Erste banke te Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Najnovija anketa među njima provedena je tijekom lipnja ove godine, a rezultate je obradila Arhivanalitika.
