Ekonomija - Hrvatska

HUP: Stopa inflacije mogla bi kulminirati početkom ove godine

“Godišnja stopa inflacije u prosincu 2022. bilježi pad na 13,1 posto s 13,5 posto u studenom, u skladu sa našim očekivanjima značajnog pojeftinjenja naftnih derivata te manjem porastu cijena energenata zahvaljujući državnim subvencijama”, ističe se u komentaru HUP-a.

Godišnja stopa inflacije bi, kako navode, međutim mogla kulminirati početkom tekuće godine.

Kako navode, rast cijena usluga u osnovi odražava nedovršen oporavak agregatne potražnje po jenjavanju pandemije, manjak radne snage te odgođenu prilagodbu lanjskim poskupljenjima inputa.

Isključe li se volatilne cijene hrane i energenata, temeljna mjera inflacije istodobno pokazuje njen rast na 9,7 posto (godišnje) sa 8,9 posto u studenom, što upućuje da će inflacija u dogledno vrijeme ostati na visokim jednoznamenkastim razinama, naveli su iz HUP-a.

“Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 7,5 posto”, ističu poslodavci u svom komentaru.

Mišljenja su i kako će nakon mogućeg rasta u siječnju, godišnja stopa inflacije vjerojatno pasti u idućim mjesecima.

U ovoj godini, naime, očekuju nižu mjesečnu dinamiku inflacije u skladu s padom agregatne potražnje (uslijed tehničke recesije u prvoj polovini godine), stabilizacijom cijena energenata, normalizacijom lanaca nabave te određenim padom cijena prehrambenih sirovina.

No, napominju i da će i dalje biti prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata, koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU.

Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje oko četiri puta više iznad razina prije 2021., što je simptomatično za još uvijek duboku, dugotrajnu energetsku krizu, napominju. Naime, već ovo ljeto počinje nova utrka članica EU u punjenju skladišta plina pa EK treba osigurati nove mehanizme za stabilizaciju cijena energenata, kazali su u HUP-u.

Napominju i da je predloženi cjenovni limit bio na snazi prošlo ljeto, EU vjerojatno ne bi osigurala dovoljne količine plina ni onima koji mogu platiti po cijenama iznad cjenovnog limita.

HUP u svom osvrtu navodi i da bi istodobni pad inflacije u euro području u prvoj polovini godine mogao potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a. Međutim, ukazuju da će temeljna inflacija u euro području te u Hrvatskoj u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ESB-a od oko 2 posto.

Napominju kako se fiskalna ekspanzija nastavlja i rast plaća ubrzava, što može utjecati i na cjenovna očekivanja.

“Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope do 3,25-3,50 posto do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem”, ocjenjuju u HUP-u.