Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Ima li znakova usporavanja bh. ekonomije?

Ekonomski rast u prvom kvartalu bio je za BiH sasvim dobrih 5,5 odsto uprkos tome što je zemlja u tom periodu bila na vrhuncu unutrašnje političke krize, izvještava Indikator.ba.

Rast u prvom kvartalu su gurali potrošnja domaćinstava sa 5,7 odsto, izvoz i uvoz sa 40,6% i 41% i bruto investicije sa 23,2%. Potrošnja države zabilježila je pad od 0,2%.

I u drugom kvartalu je, prema dostupnim raspoloživim podacima, nastavljen dobar tempo ekonomskih aktivnosti.

Maj i juni donijeli su rekordne vrijednosti izvoza od po više od 1,6 milijardi KM u svakom od ova dva mjeseca. Samo u maju izvoz je imao veću vrijednost za 52,4% nego u maju prošle godine.

Prihodi od direktnih i indirektnih poreza takođe ne posustaju, što potvrđuje da privreda i dalje dobro radi.

Prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2022. godine imali su rast od 22% i iznosili su ukupno 4,7 milijardi KM. U Federaciji prihodi od direktnih poreza zabilježili su povećanje u periodu januar-juni od 16% na 3,16 milijardi KM, a u Republici Srpskoj ovi prihodi su imali rast od 14% na 1,54 mlrd KM.

Rast izvoza i uvoza ali i fiskalnih prihoda, između ostalog, gurala je i inflacija, koja je u periodu januar-maj iznosila 10,6%.

No, inflacija istovremeno ostavlja trag na kupovnu moć stanovništva pa je tako u prometu u trgovini na malo nakon solidnog prethodnog rasta došlo do usporavanja u posljednja tri mjeseca, a u martu je čak zabilježen i pad od - 1%.

Sasvim je izvjesno da je ekonomski rast i u drugom kvartalu bio približno jednako dobar kao i u prvom kvartalu, ali pojedini signali upozoravaju na prilično izvjesno usporavanje u nastavku godine.

Na to ukazuju i poteškoće ekonomija najvećih trgovinskih partnera BiH poput Njemačke, Italije, Austrije i drugih koji su smanjili svoje prognoze rasta za ovu godinu.

Takođe, problemi sa isporukama ruskog gasa, od kojeg je posebno Njemačka ovisna, inflacija koja se ne smiruje, moguće daljnje korekcije monetarne politike Evropske centralne banke šalju poruku da ulazimo u nezvjesan period koji bi potencijalno mogao povući i ekonomske parametre u Bosni i Hercegovini u negativni teritorij.

Domaće kompanije već neko vrijeme osjećaju pad narudžbi iz inostranstva, a što se najviše osjeća u automobilskoj i tekstilnoj industriji. Efekti ovakvog razvoja već su se osjetili budući da je primjerice ArcelorMittal Prijedor nedavno zbog pada potražnje morao da pošalje na prinudni odmor 700 radnika. Kao ograničavajući faktor pojavljuje se i problem nedostatka radne snage koji postaje sve izraženiji.

Persepektive za treći i četvrti kvartal su neizvjesne pa su i međunarodnni autoriteti poput MMF-a i Svjetske banke upozorili da će globalnu recesiju biti teško moguće izbjeći.

MMF je Bosni i Hercegovini u ovoj godini predvidio ekonomski rast od 2,5%, a Svjetska banka 2,7%.

Možemo zaključiti da je izvedba ekonomije u prvom polugodištu bila znatno bolja od ovih prognoza, ali bi efekti inflacije i geopolitičkih uticaja usljed ukrajinsko-ruskog rata mogli pokvariti učinak u drugom polugodištu. Saglasno tome mogli bi prouzrokovati i recesiju (službeno dva negativna kvartala uzastopno) ali zbog neizvjesnosti u pogledu daljeg razvoja događaja, prognoze su nezahvalne.