U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je inflacija dosegnula 4,7 posto na godišnjoj razini, dok je mjesec dana prije iznosila 4,4 posto. U prosincu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na studeni za 0,1 posto, dok su u odnosu na prosinac prethodne godine porasle za 4,7 posto. To je blago ubrzanje inflacije nakon dva mjeseca usporavanja. U rujnu je, naime, inflacija dosegnula 5 posto, najvišu razinu u gotovo četiri godine, da bi u listopadu skliznula na 4,8, a u studenome na 4,4 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u prosincu su, u odnosu na studeni, najviše pale cijene odjeće i obuće, 6,5 posto, a s padom od 1,6 posto slijede cijene komunikacija. S druge strane, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, u kojima su uključene cijene svježeg voća i povrća, porasle su na mjesečnoj razini 1,4 posto, dok su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, što uključuje i centralno grijanje, ojačale 0,6 posto.
U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je inflacija dosegnula 4,7 posto na godišnjoj razini, dok je mjesec dana prije iznosila 4,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
U prosincu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na studeni za 0,1 posto, dok su u odnosu na prosinac prethodne godine porasle za 4,7 posto. To je blago ubrzanje inflacije nakon dva mjeseca usporavanja. U rujnu je, naime, inflacija dosegnula 5 posto, najvišu razinu u gotovo četiri godine, da bi u listopadu skliznula na 4,8, a u studenome na 4,4 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u prosincu su, u odnosu na studeni, najviše pale cijene odjeće i obuće, 6,5 posto, a s padom od 1,6 posto slijede cijene komunikacija.
S druge strane, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, u kojima su uključene cijene svježeg voća i povrća, porasle su na mjesečnoj razini 1,4 posto, dok su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, što uključuje i centralno grijanje, ojačale 0,6 posto.
U 2012. rastu cijena najviše su pridonijele cijene prehrane i energije. Inflatorne pritiske stvarali su rast porezne presije, odnosno povećanje stope PDV-a, rast administrativno utvrđenih cijena, odnosno cijena električne energije i plina, te vremenske nepogode, odnosno suša, koja je povećala cijene hrane.
Ove godine očekujemo sličnu stopu rasta potrošačkih cijena kao i lani. U prvom dijelu godine, uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja.