Godišnja inflacija u prosincu je iznosila 4,2 posto, što je 0,7 postotnih bodova niže nego u studenom i više nego upola niže nego prije godinu dana, kada je iznosila 10,3 posto, objavio je danas statistički ured.
U međuvremenu, prosječna godišnja inflacija u 2023. dosegla je 7,4 posto, nakon što je 2022. iznosila 8,8 posto.
Prosinačkoj godišnjoj inflaciji najviše su pridonijele poskupljenja hrane i bezalkoholnih pića, koje su na godišnjoj razini porasle za 4,6 posto, 0,8 postotnih bodova. To je znatno manji rast nego prethodnih mjeseci. Poskupljenje u skupini rekreacija i kultura (za 6,3 posto) imalo je utjecaj od 0,6 postotnih bodova. Po 0,5 postotnih bodova utjecale su više cijene u skupinama alkoholna pića i duhan (za 9,4 posto), zdravstvo (za 8,5 posto), restorani i hoteli (za 7,9 posto), te ostali proizvodi i usluge (za 6,2 posto). U međugodišnjoj usporedbi jedino su cijene u skupini prijevoz smanjene (za 0,5 posto), čemu su pridonijela i jeftinija goriva. Uz pad cijena nafte, tome je pridonijela i posljednja državna intervencija u trošarinama i maržama trgovaca. Cijene usluga u prosincu su na godišnjoj razini bile u prosjeku više za 6,0 posto, a cijene roba za 3,3 posto. Na mjesečnoj razini cijene su pale drugi mjesec zaredom, nakon jednopostotnog pada u studenom, u prosincu su pale za 0,5 posto. Sniženja naftnih derivata (dizelsko gorivo 8,0 posto, tekuća goriva 7,6 posto i benzin 5,3 posto) pridonijela su mjesečnoj deflaciji s 0,4 postotna boda. Niže cijene odvoza otpada (za 8,1 posto), turističkih aranžmana (za 3,1 posto) i prijevoznih sredstava (za 0,9 posto) deflaciji su dodale po 0,1 postotni bod. Cijene u skupini stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, koja uključuje električnu energiju i plin, također su niže za 1,4 posto. S druge strane, 2,9 posto više cijene u zdravstvu djelovale su inflatorno, što je podiglo mjesečni rast cijena za 0,2 postotna boda. Još više cijene stanovanja i opreme za kućanstvo te tekućeg održavanja stanova doprinijele su po 0,1 postotni bod. Godišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbu u EU, u prosincu je iznosio 3,8 posto, nakon 4,5 posto u studenom i 10,8 posto u prošlom prosincu. U mjesečnoj usporedbi cijene su smanjene za 0,5 posto, nakon pada od 0,8 posto u studenom. Unatoč daljnjem prosinačkom popuštanju inflacije, ona je u Sloveniji još uvijek znatno iznad prosjeka eura. U studenom je iznosio 2,4 posto, a prva procjena za prosinac bit će poznata krajem idućeg tjedna. Statističari su danas iznijeli i podatak koliko su trošarine i porezi pridonijeli prosinačkoj godišnjoj inflaciji. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena i Harmonizirani indeks potrošačkih cijena s stalnim poreznim stopama, koji isključuje utjecaj pristojbi, razlikuju se za 1,3 postotna boda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Da se trošarine i porezi nisu mijenjali, godišnja bi inflacija prema harmoniziranom indeksu u prosincu iznosila 2,5 posto. Istodobno, iz statističkog ureda podsjetili su da su trošarine na duhanske prerađevine ove godine povećavane tri puta, više puta su povećavane trošarine na naftne derivate (posljednje su, kako se navodi, snižene), a stopa PDV-a za grijanje energija se vratila na 22 posto. |