Duže od 30 godina Bosna i Hercegovina čeka na rješavanje statusa imovine svojih poduzeća u Hrvatskoj.
Imovina koja je nekada pripadala BiH, odnosno objekti, nalaze se uz more i na najatraktivnijim lokacijama. Prema nekim procjenama, vrijede više od 5,1 milijardu eura, piše Oslobođenje.
Desetine nekretnina
U tu imovinu ulazi trećina udjela JANAF-a, Luka Ploče, Šipadova luka u Šibeniku, Agrokomercovi dijelovi luka u Kopru i Rijeci, Plućna bolnica u Cavtatu te na desetine hotelskih kompleksa – od Hidrogradnjinog u Baškoj Vodi do udjela u dubrovačkim hotelima. U portfelju su i ogromna atraktivna zemljišta na jadranskim otocima i uz obalu, sindikalna odmarališta i sindikalne vile, rezidencijalni objekti državnih institucija Bosne i Hercegovine, Vis 1, Vis 2 u Dubrovniku, dvorac u Trstenom (u kojem se odmaraju ruski oligarsi), kao i veći broj luksuznih stanova na nepoznatim adresama, od Zagreba, pa duž cijele obale. Sve to pripada BiH.
“Više od deset godina sam upozoravao na taj problem. Imam podatke o cijeloj imovini u BiH i procjena je da ta imovina vrijedi više od 10 milijardi KM. Državni tužitelj je bio dužan brinuti o tome, ali on nije poduzimao ništa. Za 30 godina u potpunosti je vraćena samo jedna nekretnina i to dječji vrtić. Jednostavno, nije bilo interesa vlasti”, tvrdi profesor Ramo Atajić.
Ismet Velić, bivši državni odvjetnik BiH, pak ističe da je činio sve što je bilo u njegovoj moći, ali da iz ove institucije nisu uspjeli puno toga učiniti, posebno nakon odluke o usvajanju Zakona o upravljanju državnom imovinom 2018. godine u Hrvatskoj, po kojem se u zakup mogu dati nekretnine na koje je ranije postojala zabrana raspolaganja. Radi se o koncesijama odobrenima na period od 30 godina. “Imovina koju je Hrvatska imala u BiH je uglavnom zaštićena i vraćena za razliku od naše imovine u njihovoj zemlji. Neki drugi subjekti je koriste, a imamo informacije da je ta imovina uzurpirana i da se daje u dugoročni zakup. Podnosili smo tužbe, uključivali se u postupke, tražili upise i povrate, međutim, stavovi hrvatskih sudova su bili takvi da nema mogućnosti da se imovina vrati”, kazao je Velić.
Sjednica dviju vlada
“Dugo zanemarivana tema, a neprovođenjem aneksa G, nažalost, više se radilo u korist Hrvatske, nego u korist BiH. To nije slučajno, jer nadležni za to pitanje u kontinuitetu su bili kadrovi HDZ-a BiH. Svi su nosili HDZ-ov partijski dres i vodili se političkom agendom matičnog zagrebačkog i domaćeg Čovićevog radnog zadatka”, ocjenjuje Cero.
Hrvatska ne želi, odnosno smatra da je protivno njenom zakonskom okviru, provoditi anekse bečkog sukcesijskog sporazuma, a umjesto njega inzistira na sklapanju bilateralnog sporazuma sa svakom pojedinom zemljom. Takvi sporazumi postoje sa Sjevernom Makedonijom i Slovenijom, a sa te dvije zemlje je to prilično dobro riješeno. U najavi sastanka Vlade RH i Vijeća ministara BiH, zakazanoj za sutra, naći će se pitanje imovinskopravnih odnosa dvije države.
Kako će se političari iskazati po pitanju imovine u susjednoj Hrvatskoj, ostaje da se vidi nakon sjednice, a Cero ističe da se u rješavanje ovog problema mora uključiti i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
“Tema imovine se mora naći na zajedničkoj sjednici dviju vlada. Smatram da se u ovo pitanje treba uključiti i visoki predstavnik Christian Schmidt jer je imovina u Hrvatskoj sastavni dio rješavanja problema državne imovine. Schmidt ima mehanizme, kojima bi napokon nakon 32 godine uveo Bosnu i Hercegovinu u posjed njene imovine u Hrvatskoj. Svakako, od njega očekujem da o ovom problemu izvijesti europskog tužitelja, jer se nepoštivanje sporazuma događa na teritoriji EU”, zaključuje Cero.