Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Kako ekonomisti objašnjavaju rast BDP-a u BiH?

Tako je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u FBiH u zadnjem kvartalu prošle godine u odnosu na isto tromjesečje 2022. godine 2,5 odsto.

"Značajniji realni rast bruto dodate vrijednosti u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježen je u finansijskim i djelatnostima osiguranja i to 9,7 odsto, u informacijama i komunikacijama 6,6 odsto. Rast je zabilježen i u oblastima trgovina na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala, prevozu i skladištenju, u pružanju usluga smještaja te pripremi i usluživanju hrane po 6,5 odsto i građevinarstvu šest odsto. Značajniji realni pad bruto dodate vrijednosti zabilježen je u vađenju ruda i kamena, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji, snabdijevanju vodom, uklanjanju otpadnih voda, upravljanju otpadom te sanaciji okoline i to četiri odsto. Realni pad bruto dodate vrijednosti od pet odsto zabilježen je u prerađivačkoj industriji", naveli su iz Federalnog zavoda za statistiku."

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, realni rast BDP-a u četvrtom tromjesečju 2023. godine u odnosu na isti period 2022. godine iznosio je 2,4 odsto.

"U četvrtom tromjesečju 2023. godine realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja za 10,4%, informacija i komunikacija za 9,3%, stručne, naučne i tehničke djelatnosti; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za devet odsto, dok je realni pad bruto dodate vrijednosti zabilježen u područjima vađenje ruda i kamena, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, snabdijevanje vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 3,8%, te prerađivačka industrija za 8,5%", piše u podacima.

Ekonomista Bojan Lučić rekao je za "Nezavisne novine" da su problemi u koje su zapale ekonomije u 2022. godini bili veliki i veoma ozbiljni.

"Posljedice tih dešavanja podnosimo i dalje. Ekonomija se oporavlja, ali i dalje polako i nesigurno. Rast BDP-a svakako je pozitivan impuls i biće nam ih potrebno još da bismo mogli da konstatujemo da se nalazimo na putu ozdravljenja. Vodeće evropske ekonomije nisu ni blizu izlaska iz krize. Svjedoci smo da se javni dug Njemačke, kao vodeće evropske ekonomije, povećao i da situacija nije jednostavna. Dug Njemačke je posljednji put bio ispod 60% nominalnog BDP-a 2019. godine i od tada je iznad tih vrijednosti. U BiH se očekuje dodatno snižavanje stope inflacije, kao i nastavak privrednog rasta u 2024. godini. Kretanje BDP-a u BiH je uvijek uzrokovano većim brojem faktora: političkom situacijom, ekonomijom, spoljnim faktorima i tako dalje", naglasio je Lučić.

Na pitanje da li je inflacija možda jedan od uzroka rasta, analitičar Igor Gavran kaže da to ne može biti objašnjenje, jer je riječ o realnom, a ne nominalnom rastu.

"Iskreno, teško je objasniti bilo kakav rast u uslovima pada izvoza i industrijske proizvodnje. Nije bilo ni značajnijih infrastrukturnih projekata i jedini osjećaj rasta ostvarili smo u povećanim prilivima novca iz inostranstva putem doznaka, nekim stranim ulaganjima (poput rudnika u Varešu) i turizmu. Ali teško mi je objasniti cijeli rast s ova tri faktora. Da se razumijemo, ovaj rast je nedovoljan za BiH i praktično se uopšte ne osjeća, jedva je više od stagnacije, ali je svejedno iznad očekivanja i pozitivno iznenađenje makar i statistički. Pogotovo u odnosu na mnoge velike ekonomije u Evropi koje ili stagniraju ili su u recesiji. Nažalost, tempo zaduživanja vlada u oba entiteta daleko prevazilazi ovaj rast i ova stopa to zaduživanje ne čini održivim", objasnio je Gavran.