Inflatorni val pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize dosad je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio BiH pa vlasti moraju hitno reagirati, smanjiti javnu potrošnju i pomoći izravno pogođenim građanima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Prema posljednjim
dostupnim pokazateljima Agencije za statistiku BiH, inflacija u toj
zemlji u rujnu je dosegnula stopu od 17.3 posto, a nema naznaka da se
taj trend mijenja. Stalna poskupljenja hrane i energenata glavni su generator inflacije u
BiH i ona je uglavnom "uvozna" jer je prouzročena rastom cijena na
međunarodnim tržištima, navodi stalni predstavnik MMF-a u BiH Andrew
Jewell, kako ga u petak citiraju banjolučke "Nezavisne novine". "Ono što vidimo je da je inflacija u BiH vjerojatno najviša na
zapadnom Balkanu", kazao je Jewell. MMF je u svojim analizama ranije
predviđao kako će inflacija u BiH za cijelu 2022. biti na razini od 10,5
posto, a gospodarski rast oko 2.4 posto. Sad je prognoza opreznija i predviđa kako bi rast bruto domaćeg
proizvoda (BDP) u 2023. mogao biti najviše dva posto, dok će inflacija
nešto usporiti, no vjeruje se kako će i dalje biti visoka. Po Jewellovim riječima, stanje u zemlji znatno se razlikuje među
entitetima, a ono je znatno lošije u Republici Srpskoj, čije su se
vlasti rastrošno ponašale financirajući to zaduživanjem na međunarodnom
novčarskom tržištu, čime su povećavali plaće i mirovine, posebice u
predizbornoj godini. Procjena je MMF-a kako se stoga do kraja ove godine u Federaciji BiH
može očekivati fiskalni suficit, dok će RS završiti u deficitu. Entitetu
kojim suvereno vlada Milorad Dodik sada na naplatu dolaze euroobveznice
vrijedne 168 milijuna eura, koje su izdane 2018., kao i još neke obveze
po osnovi inozemnog duga. U samom proračunu RS za 2023. entitetska je vlada predvidjela
zaduživanje za još milijardu konvertibilnih maraka (oko 500 milijuna
eura), od čega 780 milijuna maraka očekuju s vanjskih tržišta na kojima
zaduživanje postaje sve skuplje jer kamate stalno rastu. Jewell je podsjetio na primjer Turske, koja ima isti kreditni rejting
kao i BiH, a već sada svoje obveznice mora plasirati računajući na
kamatu od deset posto, koja će sigurno još rasti. "Naša preporuka vlastima je da se posvete rješavanju problema
povećanja troškova života. Građani su suočeni s inflacijom tako da su
realne plaće u padu. Mnogo ranjivih koji prolaze kroz teška vremena",
kazao je Jewell dodajući kako se ti problemi ne mogu riješiti povećanjem
plaća u javnom sektoru nego usmjeravanjem pomoći onima kojima to
najviše treba. Što se ta pomoć bude bolje usmjeravala bit će to manji teret za javne financije, konstatirao je predstavnik MMF-a u BiH.