Ekonomija - Hrvatska

Nova metodologija povećala javni dug i proračunski deficit

Dug opće države u Hrvatskoj je na kraju 2013. iznosio blizu 250 milijardi kuna ili 75,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je prema novoj ESA 2010 metodologiji 8,6 postotnih bodova više nego prije, jer su u obuhvat opće države uključene Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).

Primjenom nove metodologije ESA 2010 za razdoblje od 2010. do 2013., konsolidirani je dug opće države u prosjeku porastao za 27 do 29 milijardi kuna godišnje. Tako je u 2012. iznosio 212,9 milijardi kuna ili 64,4 posto BDP-a, a u 2013. godini 249,8 milijardi kuna ili 75,7 posto BDP-a, dok je prije revizije iznosio 67,1 posto BDP-a.

Dug opće države promijenio se isključivo zbog povećanja obuhvata podsektora središnje države, čime su primljeni krediti tih jedinica ušli u obuhvat duga, objavio je, uz ostalo, DZS u sklopu listopadskog izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države izrađenom po novoj metodologiji ESA 2010 i sukladno uredbi Europske komisije o sprječavanju prekomjernog deficita.

Na kraju ove godine konsolidirani dug opće države mogao bi, prema projekcijama Ministarstva financija, iznositi 268,5 milijardi kuna ili 81,8 posto BDP-a.

Predstavljajući to izvješće na konferenciji za medije, ravnatelj DZS-a Marko Krištof kazao je da je deficit sektora opće države za 2013. ipak manji nego u 2011., kada je deficit bio najveći i iznosio 7,7 posto BDP-a. Istaknuo je da je bez 11,1 milijardu kuna troškova kamata u 2013., što je 3,4 posto BDP-a, ukupni deficit iznosio 1,8 BDP-a.

Promjena je i 'pravilo 50 posto' koje kaže da udjel tržišnih prihoda u ukupnim troškovima proizvodnje mora biti veći od 50 posto kako bi se jedinica mogla klasificirati izvan sektora države, pri čemu je novost da u troškove proizvodnje sada ulaze i troškovi kapitala i kamata, pa je upravo zbog toga HAC ušao u obuhvat opće države, kaže Krištof.

Novost je i da je DZS prvi put objavio povijesnu seriju temeljnih agregata sektora države, što se može vidjeti na njihovim web stranicama, a izvješće pokazuje i da je lokalna država u blagom suficitu za 76 milijuna kuna, dok je većinu deficita učinila središnja država, ukupno 18,6 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a.

Cjelokupna struktura javnog duga došla je na vrlo visoku razinu od 75 posto BDP-a u prošloj godini. U 2014. vjerovatno će biti 80 posto BDP-a i to su određeni iznosi koje više ne možete dugoročno voditi bez snažnih strukturnih promjena, komentirao je podatke Ministar financija Boris Lalovac.

Moj smjer vezano za rasterećenje poduzetništva i građana vrlo dobro poznajete, a to znači da se moramo na rashodovnoj strani dobro pozabaviti na koji način smanjiti deficit, kazao je Lalovac.

Lalovac smatra kako je javni dug problem, kako će to sigurno za sljedeću vladu biti veliki izazov, jer nas ti dugovi sve više stišću. Ilustrirajući problem dugova naveo je kako Ministarstvo financija svaki mjesec plaća milijardu kuna kamata.

Zbog toga cijelo vrijeme zagovaram strukturne reforme koje moraju biti snažnije i očekujem da će određene moje kolege takva rješenja i poduprijeti, kazao je ministar financija.