Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Oporavak investicija i veća potražnja za kreditima u regionu, šta je sa BiH?

Ovo se navodi u istraživanju bankarskog kreditiranja u regionu centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CIJIE) koje je sprovela Evropska investiciona banka (EIB).

"Očekuje se da će se pooštravanje na strani ponude kredita, koje traje od 2022. godine usljed sukoba u Ukrajini, inflacije i viših kamatnih stopa, uskoro okončati uz znatna poboljšanja u svim segmentima, a naročito kada je riječ o hipotekarnim i potrošačkim kreditima. Banke u regionu navele su poboljšanje tržišnih projekcija i bolje uslove finansiranja kao faktore koji doprinose ublažavanju kreditnih standarda, nagovještavajući veću spremnost da daju kredite klijentima. Kreditni kvalitet u regionu takođe bilježi poboljšanje. Nakon pada u 2023. godini, projekcije za 2024. ukazuju da će udjeli problematičnih kredita u različitim zemljama CIJIE nastaviti da se smanjuju", piše u istraživanju.

Kirijakos Kakuris, potpredsjednik Evropske investicione banke, naveo je da su pozitivni izgledi koje pokazuje ovo istraživanje ohrabrujući za privredni razvoj regiona.

"Jačanjem bankarskog sektora očekujemo dalji napredak u ekonomskom približavanju regiona i rast investicija, otvaranje novih radnih mjesta, kao i bolji životni standard širom centralne, istočne i jugoistočne Evrope. Bolji pokazatelji adekvatnosti kapitala daće bankama veću fleksibilnost u podržavanju rasta kredita. Pored toga, banke kažu da se njihova profitabilnost u regionu CIJIE poboljšala u odnosu na nivo grupacije, pri čemu su predstavništva u regionu u prosjeku profitabilnija od svojih matičnih banaka", naveo je Kakuris.

Debora Revoltela, direktorica ekonomske službe EIB-a, dodala je da istraživanje bankarskog kreditiranja otkriva jačanje bankarskog sektora i zdrava očekivanja u pogledu kreditnog rasta u regionu.

Šta ovo znači za BiH, te da li se slična situacija može očekivati i kod nas, pitali smo Edisa Ražanicu, direktora Udruženja banaka BiH.

"Na određen, indirektan način jesmo vezani za tržište EU. Međutim, moramo posmatrati lokalno i određene specifičnosti našeg tržišta. U EU, ali i kod nas očekujemo rast potražnje za svim vrstama kredita. U Evropskoj uniji je to prvenstveno zbog snižavanja ključne kamatne stope koja odmah generira dodatnu potražnju za kreditnim sredstvima. Inflacija se približila ciljanim vrijednostima, pa je sada došlo vrijeme da se stimuliše privredni rast i to je glavni motiv snižavanja kamatne stope u EU", naveo je Ražanica za "Nezavisne novine".

Što se tiče BiH, Ražanica kaže da su primjetni uzlazni trendovi u svim vrstama kreditiranja, izuzev u određenom dijelu, kao što su krediti prema javnom sektoru koji stagniraju.

"Krediti stanovništvu i privredu bilježe stope rasta koje su proporcionalne i možda čak i više u odnosu na prethodni period. Ipak, ako gledamo u apsolutnom iznosu, rast kredita je veći nego u ranijim periodima, zato što je ta osnovica na osnovu koje se računa procenat rasta ipak nešto veća. Imamo rast prosječnog iznosa hipotekarnog kredita, a to je posljedica rasta cijena nekretnina, odnosno veća cijena nekretnina zahtijeva veći iznos kredita. Privreda je imala jedan period stagnacije zbog inflacije te se očekuje ekspanzija kreditiranja privrede, što zahtijeva i odgovarajuću podršku komercijalnih, odnosno poslovnih banaka", objasnio je Ražanica.