Hrvatska gospodarska komora lansirala je novi proizvod HGK puls, to je tjedni pregled globalne i hrvatske ekonomije uz komentare glavnog ekonomista HGK.
Ta nova usluga na jednom mjestu donosi pregled ključnih ekonomskih kretanja u Hrvatskoj nakon objave službene statistike.
Gordan Šaravanja, glavni ekonomist HGK, rekao je kako, prema podacima, globalno gospodarstvo, pogotovo EU i Kina, usporava.
U SAD-u u studenome pokazatelji su malo lošiji od očekivanih, što je tržište interpretiralo kao nagovještaj da se neće jednakim tempom povećavati kamatne stope, a tržište obveznica pokazuje da već sljedeće godine očekuje i rezanje kamatnih stopa.
Što se tiče potrošača u europodručju, sentiment je bio bolji u studenome nego u listopadu.
- Raspoloženje potrošača u EU-u i eurozoni blago se popravilo u odnosu na listopad, ali kod industrijskog sektora vidimo nastavak kvarenja raspoloženja ljudi koji rade u tom sektoru, rekao je Šaravanja.
Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo jer je BDP u drugom kvartalu, kaže on, bio gotovo dvostruko veći od prosjeka EU-a.
- To je čak i službeni podatak ako gledate na godišnjoj razini. Kad izbijemo utjecaj sezone, mi gledamo kako smo rasli ili padali u trećem kvartalu u odnosu na drugi. Kad na taj način gledate, hrvatska ekonomija pala je čak 0,4 posto, isto kao Češka i Mađarska. U Sloveniji je pad bio -1,4 posto, u Austriji -0,1 posto. Ako gledamo okruženje nama važnih zemalja, u svima njima došlo je do pada u trećem kvartalu u odnosu na drugi, rekao je Šaravanja i dodao da su sve zemlje središnje Europe vezane za njemačku industrijsku proizvodnju.
- Ako vidimo da u Njemačkoj dolazi da određenog usporavanja, logično je da to utječe na središnju Europu i dinamiku gospodarskog rasta, dodao je.
Šaravanja je rekao kako i službene Vladine projekcije za četvrto tromjesečje ove godine nagovještavaju usporavanje gospodarskog rasta.
- Očekujem da će osobna potrošnja dalje usporavati, uzme malo vremena dok inflacija odradi svoje. Vidimo da su realne plaće u padu što je znak da koliko god poslodavci žele zadržati radnu snagu, pitanje je otkuda platiti, a to opet nagovještava usporavanje, rekao je Šaravanja.
- Očekujemo osjetno usporavanje gospodarskog rasta u 2023. s nekih 6 posto, možda i malo više ove godine, prema 1. To je osjetno usporavanje ekonomske aktivnosti, rekao je glavni ekonomist HGK.
Šaravanja smatra da je Hrvatska jako dobro pripremljena za sve što 2023. "servira".
- Daleko smo stabilniji i spremniji nego što smo bili 2008. Sad smo u EU-u, za manje od mjesec dana u eurozoni, nadamo se i ulasku u šengenski prostor, sve su to zamašnjaci za gospodarski rast. Vidimo da HNB i guverner zapravo ništa ne moraju raditi, ja to zovem bonaca ekonomske politike, dok su Česi, Mađari, Poljaci iznimno aktivni ne bi li spriječili deprecijaciju vlastitih valuta koje tako generiraju dodatne inflatorne pritiske. Mi smo puno spremniji, ali smo mala i otvorena ekonomija i zato svi očekuju to smanjenje gospodarskog rasta zbog inozemnog okruženja, rekao je Šaravanja.
- U ovim globalno neizvjesnim vremenima mi smo se skrasili u klubu najbogatijih, to je to zajedničko tržište, i tu smo u određenoj mjeri zaštićeni, poručio je.