Ekonomija - Hrvatska

Planirani proračun za 2015. - deficit 3,9 posto

Hitna telefonska sjednica Vlade održana je sinoć. Glavna tema - proračun za iduću godinu. Prihodi bi, kako doznaje HRT, trebali iznositi 115,5 milijardi kuna, rashodi 127,5 milijardi. Deficit bi tako iznosio 12 milijardi, odnosno 3,9 posto BDP-a. Time bi proračunska rupa trebala biti za tri milijarde kuna manja od sadašnje. To bi značilo i približavanje kriterijima Bruxellesa. Prihodi proračuna za iduću godinu, doznajemo, ne temelje se na gospodarskom rastu, koji bi  se prema procjenama u 2015. trebao kretati između 0,2 i 0,5 posto.

O ocjenama Europske komisije da je hrvatsko gospodarstvo dotaknulo dno, nakon pet dana šutnje, progovorio je i premijer Zoran Milanović. 'Nismo bili na dnu, bili smo prenisko i lagano se dižemo. Prognoze EK su bile u vakuumu - donesene su prije rebalansa i to je to. Vrlo često u prognozama griješe, to znate', kazao je Milanović. Dodao je kako problem nije u Hrvatskom, nego u gospodarstvu zemalja u okruženju: 'Svi ostali su na nuli - anemična i slaba sjeverna Italija pada, Njemačka stagnira'.

Cilj je da deficit bude 1% manji u odnosu na rebalans

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić kazao je kako je Vladin cilj da deficit u 2015. bude 1% manji nego što je to prema prihvaćenom rebalansu proračuna. Dodao je kako Hrvatska za to nije dobila nikakve smjernice EU-a. Grčić je napomenuo i da Vlada ne odustaje od monetizacije autocesta. 'Vlada neće odustati od tog projekta s obzirom na njegovu važnost sve dok se, eventualno, ne dogode neke situacije vezane za mogući referendum i odluku građana da to u ovom trenutku, po njihovom mišljenju, nije prihvatljivo', kazao je Grčić.

Financijske probleme ne vidi ni potpredsjednica Vlade Vesna Pusić. I danas je komentirala javne financije, odnosno proračun za 2015., koji bi trebao biti nešto manji od ovogodišnjeg. 'Ovaj proračun ne doživljavam kao recesijski -  nego kao proračun štednje. Štednja je samo jedna polovica cjelovitog programa. Druga polovica je podizanje gospodarskog rasta, smanjivanje prepreka investitorima', kazala je.

Po preporukama koje je Komisija objavila u prosincu prošle godine, a Vijeće ministara financija ECOFIN prihvatilo u siječnju, Hrvatska bi 2015. godine trebala smanjiti deficit na 3,5%, a 2016. na 2,7% BDP-a. Inače, prema kriterijiima iz Maastrichta proračunski manjak članica ne smije biti veći od 3 posto, a javni dug ne smije biti veći od 60 Posto BDP-a. Prema nedavnoj izjavi ministra financija Borisa Lalovca, hrvatski javni dug na kraju godine vjerojatno će biti blizu 80 posto BDP-a.