Ekonomija - Hrvatska

Predstavljen "Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u RH"

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić podržao je objavljivanje te stručne studije koja je bitna zato što se "Hrvatska u svim svojim strateškim dokumentima jasno i glasno opredijelila da će njezina energija, osobito kad je u pitanju električna energija, biti isključivo obnovljiva".

- Želimo u vrlo brzom razdoblju postati i po mogućnosti izvoznici obnovljive energije, poručio je Milatić.

Sada je, kako je istaknuo, "velika akcija solarizacije Hrvatske" jer su u proteklim godinama zbog što objektivnih, što subjektivnih okolnosti došli u situaciju da je postotak solarnih elektrana još uvijek relativno mali.

- Ali, s obzirom na broj energetskih odobrenja koji je izdan u protekle dvije godine, a od kojih je 80 posto za solarne elektrane, već se polako približavamo broju od dva i pol gigavata (GW) energetskih odobrenja izdanih za izgradnju solarnih elektrana. Jasno da će u idućim godinama solarnih elektrana biti puno u Hrvatskoj, istaknuo je Milatić.

Rekao je i kako je dobro da je znanstvena zajednica počela raspravljati o energiji vjetra na moru i generalno o obnovljivoj energiji na moru jer smo svi svjesni toga koliko je to bitno, ali jako delikatno pitanje.

U studiji se navodi kako je nakon analize glavnih sektora na koje bi utjecao razvoj obnovljivih izvora energije na moru identificirano više od 29.000 četvornih kilometara raspoloživog područja za obnovljive izvore energije na moru. To uključuje područja za vjetroelektrane - vjetroelektrane na moru i plutajuće vjetroelektrane te za plutajuće fotonaponske elektrane.

Na sjevernom Jadranu identificirano morsko područje moglo bi primiti potencijalno 25 GW kapaciteta vjetroelektrana na moru. Ako bi se to proširilo na zone srednjeg utjecaja, potencijalni kapacitet vjetroelektrana na moru povećava se za dodatnih 32 GW.

Središnji i južni dio Jadrana imaju više od 26.000 četvornih kilometara raspoloživog područja za obnovljive izvore energije na moru, a zbog veće dubine mora to je područje poželjno za plutajuće vjetroelektrane i plutajuće fotonaponske elektrane.

Studiju su izradili Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu, OIKON - institut za primijenjenu ekologiju i Pokret otoka, u suradnji s Obnovljivim izvorima energije Hrvatske (OIEH), a financirala je Europska banka za obnovu i razvoj.