Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Privredna komora KS: Rasterećenje privrede najvažniji korak

Rezultati privrednih kretanja u Kantonu Sarajevo u periodu I-XI 2014. kod većine ključnih oblasti (industrija, vanjska trgovina, oblast rada i radnih odnosa) su negativni, što je posljedica vrlo nestabilne političko-ekonomske situacije u zemlji i, u skladu s tim, stvorenog ambijenta za poslovanje, istaknuto je danas na konferenciji za novinare Privredne komore Kantona Sarajevo.

Pozitivni rezultati u tom periodu ostvareni su u prerađivačkoj industriji i u ugostiteljstvu, po raspoloživim podacima za devet mjeseci prošle godine.

- Osim nepostojanja političke volje za promjenama koje su neophodne za izlazak BiH iz krize, te nedovoljnog priliva stranih i domaćih investicija, proteklu godinu obilježile su i vremenske nepogode (poplave i klizišta) koje su dodatno pogoršale stanje u privredi kako u FBiH, tako i u privredi Kantona Sarajevo. Privremenom obustavom proizvodnje te oštećenjem i uništenjem proizvodnih pogona usljed poplava i klizišta, došlo je do pada proizvodnje u industriji - kazao je sekretar Privredne komore Kantona Sarajevo Muamer Mahmutović.

Negativni trendovi u realnom sektoru, po njegovim riječima, odrazili su se i na vanjskotrgovinsku razmjenu, gdje je došlo do povećanja uvoza te stagnacije izvoza. Zbog znatno bržeg rasta uvoza robe od izvoza došlo je do produbljenja trgovinskog deficita u odnosu na analizirani period 2013.

- Realni sektor i privrednici su preopterećeni raznim doprinosima koja uplaćuju kroz poreze i ostale namete i koja se ujedno neefikasno troše. Istovremeno, sve je više onih koji žive na račun izdvajanja poreznih obveznika što dovodi do povećanja rashoda u budžetu i smanjenja njegove prihodovne strane, a takvo je stanje dugoročno neodrživo. Prema tome, rasterećenje privrede najvažniji je korak za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta odnosno prevazilaženja ekonomske krize - istakao je Mahmutović.

Privredna komora Kantona Sarajevo stoga sugeriše vlastima da usvoje konkretne mjere, kojima će se poboljšati uvjeti privređivanja i zaustaviti negativni trendovi u privredi.

Jedna od njih je da se hitno rastereti privreda od raznih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, koja dolaze sa svih nivoa državnog organizovanja. Privredna komora Kantona Sarajevo je dala svoj doprinos prijedlozima za rasterećenje privrede i ti prijedlozi su već upućeni vlastima.

Preovladava mišljenje da parcijalna rješenja u domenu fiskalne politike ne mogu dati odgovarajući rezultat, nego samo sveobuhvatna porezna reforma koja bi značajan dio fiskalnog opterećenja zarada prebacila na oporezivanje potrošnje.

Poreznom reformom bi se radikalno promijenio sadašnji sistem poreza i doprinosa radi rasterećenja privrede, povećanja konkurentnosti i izvozne sposobnosti domaćih firmi, smanjenja učešća sive ekonomije, bržeg privlačenja investicija (stranih i domaćih), bržeg osnivanja novih privrednih subjekata, zapošljavanja i sigurnijeg finansiranja budžeta i socijalnih fondova.

Ekonomska analiza sugeriše da bi porezna reforma vodila efikasnijoj raspodjeli resursa, stimuliralo bi se zapošljavanje i proizvodnja, dok bi se destimulirali potrošnja i uvoz.

- Promjena poreskog sistema bi pomogla da se ublaže najveće makroekonomske neravnoteže bh. ekonomije, a to su visoki trgovinski deficit, visoki nivo potrošnje i nizak nivo investicija. Prebacivanjem poreskog tereta s oblasti najviših poreskih utaja (zarade) na oblast gdje je najteže vršiti poreske utaje (PDV), automatski bi se smanjio obim sive ekonomije i zaštitili bi se privredni subjekti koji posluju u legalnim tokovima od nelojalne konkurencije, sklone poreskim utajama - kazao je Mahmutović.

Također, potrebno je pokrenuti mjere u borbi protiv rasta nelikvidnosti privrednih subjekata, te pokušati osloboditi dio zarobljenih sredstava u neriješenim dužničko-povjerilačkim odnosima, putem multilateralne kompenzacije, a paralelno s tim raditi na zakonskim rješenjima trajnog uklanjanja uzroka nelikvidnosti.

Mahmutović je dodao da uspostava većeg stepena političke stabilnosti i pravne sigurnosti predstavlja osnov za privlačenje investitora.

- Planiranje nekog snažnijeg privrednog razvoja bh. privrede, pa tako i privrede Kantona Sarajevo, bez direktnih stranih ulaganja je nemoguća zadaća. Za razvoj i strana direktna ulaganja su najvažnije dvije temeljne komponente: političko-ekonomska stabilnost, izražena u harmoniziranom makroekonomskom okruženju (legislativa i fiskalna politika) te kvalitetni razvojni projekti koji bi se nudili zainteresiranim inostranim investitorima - kazao je Mahmutović.