Hrvatsku ove godine, prema predviđanjima Hypo Alpe-Adria banke, očekuje rast BDP-a od 1,8 posto, a u 2012. od 2 posto. Hrvatska se oporavlja sporije nego druge zemlje u regiji i odgađanje reformi povećava mogućnost pada kreditnog rejtinga. No, lani je izvoz porastao za 18 posto te da je u zadnjem kvartalu prošle i početkom ove godine njegov rast ubrzan. Lanjska poboljšanja u robnoj razmjeni uvelike reflektiraju snažan rast izvoza brodova i energenata. Rast izvoza će biti indirektno sputan efektima fiskalne konsolidacije na glavnim hrvatskim izvoznim tržištima (osim njemačkoga), strukturnim slabostima nekih tradicionalnih izvoznih tržišta jugoistočne Europe, kao i prestankom subvencioniranja brodogradnje.
Hrvatsku ove godine, prema predviđanjima Hypo Alpe-Adria banke, očekuje rast BDP-a od 1,8 posto, a u 2012. od 2 posto.
Predstavljajući polugodišnju publikaciju »Ekonomski izgledi 2011.-2012.« pod nazivom »Spor oporavak, fiskalna neizvjesnost«, Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja Hypo banke, rekao je da se Hrvatska oporavlja sporije nego druge zemlje u regiji i da odgađanje reformi povećava mogućnost pada kreditnog rejtinga.
No, podsjetio je da je lani izvoz porastao za 18 posto te da je u zadnjem kvartalu prošle i početkom ove godine njegov rast ubrzan. Lanjska poboljšanja u robnoj razmjeni uvelike reflektiraju snažan rast izvoza brodova i energenata, navodi Stojić. Napominje pritom da će rast izvoza biti indirektno sputan efektima fiskalne konsolidacije na glavnim hrvatskim izvoznim tržištima (osim njemačkoga), strukturnim slabostima nekih tradicionalnih izvoznih tržišta jugoistočne Europe, kao i prestankom subvencioniranja brodogradnje.
Kako ističe, ključno je da se mjere koje će se ticati potencijalne stope rasta BDP-a fokusiraju na nove projekte, na smanjenje opterećenja za sektore i tvrtke spremne stvoriti novu vrijednost u području međunarodno razmjenjivih dobara i usluga. Iznoseći prognoze, Stojić ocjenjuje da bi ove godine inflacija mogla i dalje rasti i da bi se mogla kretati oko 2,5 posto.
Upozorava i na problem dugotrajne nezaposlenosti te da bi vrhunac tog trenda mogao uslijediti u prvoj polovici 2012. To ne znači da u međuvremenu neće biti novog zapošljavanja, ali će broj novih nezaposlenih biti veći od broja novozaposlenih. Velikim dijelom to se može objasniti zakašnjelim restrukturiranjem u sektorima u kojima, među ostalim, treba smanjiti trošak rada.
Iznesene su i prognoze prema kojima bi kuna ove godine trebala malo oslabjeti, i to na temelju negativnog doprinosa neto izvoza, nešto većeg dohodovnog deficita, dodatnih rezervacija za loše plasmane banaka te fiskalne neizvjesnosti. I u slučaju da se nastavi zaduženje države u inozemstvu, zaduženje banaka vjerojatno će stagnirati s obzirom na dostatnost domaćih izvora za predviđenu kreditnu aktivnost, ali i nesklonost inozemnih matičnih banaka da povećaju izloženost na tržištu na kojem trošak rizika u istočnoeuropskom kontekstu najsporije pada. Zbog dostatnosti domaćeg kreditiranja te daljnjeg zaoštravanja kreditnih standarda u europskom segmentu malog i srednjeg poduzetništva, ne treba očekivati povećanu dinamiku inozemnog zaduživanja poduzeća. Također, navodi se u publikaciji, ne treba očekivati veći rast kreditiranja stanovništva. Istaknuto je i da će u sustavu ostati visoka nelikvidnost.
Procjenjuje se i da bi ove godine vanjski dug mogao porasti prema 102 posto BDP-a zbog državnog zaduživanja, povećanih troškova (re)financiranja i slabije kune.
Govoreći o planovima Hypo banke za ovu godinu, Markus Ferstl, predsjednik uprave, najavio je da će ona nastaviti širiti svoje poslovanje u Hrvatskoj i da planira kreditirati gospodarstvo s četiri milijarde kuna.