Ekonomija - Crna Gora

Rast crnogorskog BDP-a 3,2 odsto

Crnogorska ekonomija će, prema projekcijama Svjetske banke, ove godine rasti po stopi od 3,2 odsto, a problem će i dalje predstavljati visok nivo javnog i spoljnjeg duga, koji treba rješavati fiskalnom konsolidacijom. Viši ekonomista Svjetske banke za Hrvatsku i Crnu Goru, Sanja Madžarević Šujster, saopštila je tokom predstavljanja šestog redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu da će region u ovoj godini rasti u prosjeku 1,9 odsto, a u narednoj 2,6 odsto.

''Za Crnu Goru naša projekcija rasta ove godine je 3,2 odsto i uključuje početak infrastrukturnog projekta izgradnje autoputa'', rekla je Madžarević Šujster, na konferenciji za novinare. Ona je ocijenila da je Crna Gora prošlu godinu prošla relativno bolje od ostatka regiona.

''S jedne strane je imala najveću stopu rasta kroz aktiviranje domaće potražnje i za svaku pohvalu je fiskalna konsolidacija uprkos aktiviranju garancija'', dodala je Madžarević Šujster.

To su, kako je kazala, dvije tačke koje u odnosu na zemlje regiona ističu Crnu Goru.

''Ono što ostaju bolne tačke su visok nivo javnog i spoljnjeg duga, koji treba rješavati daljom fiskalnom konsolidacijom kroz prihodnu i rashodnu stranu. Postoji s obje strane prostora, posebno u naplati prihoda i poreza, kao i efikasnijem korišćenju rashoda'', smatra Madžarević Šujster.

Regija je, kako je navela, nakon recesije u 2012. godini, u prošloj u prosjeku rasla 2,2 odsto.

''Crna Gora je rasla najbrže tokom prošle godine. Realni rast je bio 3,5 odsto. Uglavnom je izvoz bio taj koji je cijelu regiju vratio iz recesije s dvostrukim dnom u područje rasta. Crna Gora se tu malo razlikuje jer je izvoz roba tokom prošle godine iznosio 2,8 odsto'', precizirala je Madžarević Šujster.

Ona je objasnila da se desila važna promjena, odnosno da se zamijenila struktura izvoza na način da su glavne izvozne grane bile energetska i farmaceutska industrija.

''Direktne strane investicije su se tokom prošle godine neznatno oporavile, međutim nedovoljno. I dalje su još daleko ispod nivoa SDI od prije perioda finansijske krize'', kazala je Madžarević Šujster.

Takav priliv SDI olakšao je finansiranje deficita na tekućem računu, ali, kako je objansila Madžarević Šujster, nije doveo do toga da se značajnije smanji spoljni dug.

''On je neznatno smanjen za sve zemlje regije. Crna Gora i dalje ima najveći spoljni dug u odnosu na zemlje regije, oko 114 odsto bruto domaćeg proizvoda, što zahtijeva prilično snažan napor na jačanju konkurentnosti'', smatra Madžarević Šujster.

Zemlje u regiji su prošle godine imale prosječan nivo javnog duga od 33 odsto, što, prema riječima Madžarević Šujster, nije visok procenat ako se regija uporedi sa članicama EU.

''Za snažan ekonomski rast u regiji je potrebno ojačati domaću potražnju, prije svega kroz investicije. Dobra vijest da je tokom prošle godine smanjen prosječni fiskalni deficit. Tome je u velikom dijelu pomoglo ponašanje Crne Gore koja ja uspjela prepoloviti svoj fisklani deficit bez obzira na naplatu garancija datih Kombinatu aluminijuma'', rekla je Madžarević Šujster.

Ona je ocijenila da u narednom periodu treba nastaviti sa fiskalnom kosolidacijom, na način da države regije kreiraju fiskani prostor za nužne javne investicije, koje imaju učunak na povećanju konkurentnosti.

Kada je u pitanju privatni sektor, Madžarević Šujster je ocijenila da tu postoji pitanje još nedovoljno visoke konkurentnosti, gdje država svojim politikama može puno pomoći.

Na pitanje da li je preporučljivo dodatno zaduživanje za izgradnju autoputa, Madžarević Šujster je saopštila da rješavanje manjkavosti infrastrukture mora biti jedan od prioriteta u cijelom regionu, ne samo u Crnoj Gori.

''Pitanje je prioriteta tih investicija, odnosno vidjeti koje investicije mogu dati veće stope povrata i u kojem periodu i iskoristiti sredstva koja stavlja na raspolaganje EU i međunarodne finansijske organizacije koje daju puno povoljnije finansijske uslove od komercijalnog zaduživanja'', saopštila je Madžarević Šujster.

Prema njenim riječima, Crna Gora je nedavno uspješno plasirala i obveznice, koje, kako je navela, imaju prilično visok trošak.

''Dugoročni investicioni projekti ne daju takve stope povrata da biste ih mogli komercijalno finansirati. Treba vidjeti na koji način riješiti finansiranje takvih infrastrukturnih projekata'', smatra Madžarević Šujster.