Ekonomija - Hrvatska

Realan rast BDP-a u trećem tromjesečju 0,7 posto

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju ove godine realno je porastao za 0,7 posto u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, konačni je podatak koji je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Time je DZS za 0,1 postotni bod naviše revidirao svoju prvu procjenu rasta tromjesečnog BDP-a, jer je prva procjena, objavljena prije otprilike mjesec dana, spominjala rast od 0,6 posto. Hrvatski je BDP u prvom tromjesečju ove godine realno pao za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u drugom je porastao za 0,8 posto, a u trećem za 0,7 posto.

Najznačajnija kategorija u BDP-u, izdaci za potrošnju kućanstava, u trećem tromjesečju porasla je za 0,1 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim kvartalom. To je, unatoč dobrim fizičkim rezultatima turističke sezone, usporavanje rasta u odnosu na drugo tromjesečje u kojem je na godišnjoj razini rast iznosio 0,6 posto. Državna je potrošnja, nakon rasta za 1,7 posto u drugom tromjesečju, u trećem pala za 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U trećem je tromjesečju nastavljen i pad bruto investicija u fiksni kapital, koje bilježe konstantno smanjenje od prvog tromjesečja 2009. godine. U trećem su kvartalu investicije u fiksni kapital pale za 8,4 posto u odnosu na isti lanjski kvartal.

Nastavljen je pak pozitivan doprinos neto izvoza - izvoz roba i usluga u odnosu na treće tromjesečje prošle godine porastao je za 2 posto, dok je istodobno uvoz roba i usluga smanjen za 8,3 posto.

Prema podacima DZS-a, bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine realno je veća za 0,6 posto. Na taj je rast utjecao rast bruto dodane vrijednosti u nekoliko djelatnosti - u hotelima i restoranima za 7,2 posto, poljoprivredi za 4 posto, financijskom posredovanju, poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama za 3 posto, trgovini 1,4 posto, javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju, te osobnim uslugama i djelatnosti kućanstava za 0,4 posto.

Realan pad bruto dodane vrijednosti u trećem tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje 2010. zabilježen je u djelatnosti rudarstva, prerađivačkoj industriji i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 2,4 posto, u uslugama prijevoza za 2,3 posto, a najveći je pad u građevinarstvu, za 8,9 posto. Analitičari RBA pišu da s obzirom na već očito usporavanje gospodarstava EU-a, na koje otpada 60 posto robnog izvoza Hrvatske, u zadnjem tromjesečju ove godine očekuju stagnaciju. Uz blagi pad u prvom tromjesečju te isto tako blage stope rasta u drugom i trećem tromjesečju ove godine, na razini cijele godine očekuju realan rast BDP-a od oko 0,5 posto.

U idućoj će godini na domaće gospodarstvo stizat će nepovoljni pritisci iz dva smjera. S jedne strane, vjerojatni ulazak eurozone u recesiju (pad od 1 posto) uz visoku averziju prema riziku zbog neriješene dužničke krize negativno će se odraziti na domaći izvoz i investicije. S druge strane, očekivana i nužna fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj u idućoj će godini pridonijeti stagnaciji potražnje. Izostanak oporavka realnog sektora podržava očekivanja o nastavku nepovoljnih trendova na tržištu rada, odnosno mogućem rastu nezaposlenosti i padu standarda stanovništva. Međutim, fiskalna je konsolidacija nužna za održivi rast i razvoj.

U 2012. analitičari RBA očekuju realni pad BDP-a od oko 1 posto, dok bi 2013. mogla donijeti blagu stopu rasta, pod pretpostavkom provedbe strukturnih reformi u sljedećoj godini.